Brojne prepreke koče popis stanovništva u BiH

 

Nakon višegodišnjeg kašnjenja i političkih prepucavanja, vlast u BiH prošle godine konačno je usvojila Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH, međutim, prvi zadati rok za popis već je pomjeren, a kako stvari sada stoje vještački stvoreni problemi teško da će biti otklonjeni i do oktobra kada su vlasti u BiH sebi zacrtale novi rok. Neusaglašena popisnica, kartografski problemi i problemi sa statističkim popisnim krugovima samo su neki od detalja koje treba usavršiti kako bi popis uspio, odnosno kako bi se došlo do egzaktnih i tačnih podataka koliko ima stanovnika u BiH, koja je starosna i polna struktura tog stanovništa, koliko ima porodica, domaćinstava i drugo.

Ono u vezi s čim se svi slažu, jeste da je popis neophodan te da će od njegovih rezultata zavisiti mnogi politički, društveni i ekonomski procesi u BiH. Međutim, kada su u pitanju problemi zbog kojih je popis planiran za april ove godine odgođen za oktobar, tu su već različita mišljenja. Popis je, između ostalog, odgođen i zbog preporuke Kancelarije Evropske komisije za statistiku (EUROSTAT), koja je u svojim monitorinzima konstatovala da institucije BiH još nisu pripremljene za ovako obiman posao.

Nakon ove preporuke, Savjet ministara BiH, na nedavno održanoj sjednici, odlučio je da popis stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH bude odgođen za šest mjeseci. Savjet ministara BiH zadužio je i Agenciju za statistiku BiH da pripremi i dostavi akcioni plan sa tačno utvrđenim rokovima i nosiocima aktivnosti u vezi sa pripremom popisa. "Potrebno je da budu riješena otvorena pitanja kao što su neusaglašenost pravnih propisa, entitetskih linija, nepostojanje jedinstvenog registra prostornih jedinica i neki problemi u vezi s planiranjem sredstava u statističkim institucijama za troškove popisa", rekli su u Savjetu ministara BiH.

Iako stručnjaci ne žele otvoreno da govore, prevladava mišljenje da ni do oktobra neće biti riješeno ono što EUROSTAT zahtijeva, jer je popis stanovništva u BiH poprilično ispolitizovano pitanje. Ono što se može riješiti i otkloniti do oktobra jeste popisnica, odnosno da se u detalje usaglasi, međutim, kada je u pitanju međuentitetska linija to će ići malo teže. Problem u popisnici jeste što prema sada važećoj, odnosno onoj na osnovu koje je urađen probni popis, nema mogućnosti da se osoba izjasni kao državljanin RS što poznaje Ustav BiH i Ustav RS.

Inače, probni popis, koji je održan u oktobru prošle godine, pokazao je sve nedostatke popisnice, jer na osnovu podataka iz te popisnice zavise mnoge metodološke analize koje daju konačni rezultat. Predstavnici i zvaničnici iz RS smatraju da je neophodno da se osoba na popisu može izjasniti kao državljanin RS, ali u FBiH su mišljenja da se radi o popisu u jednoj državi te da su svi oni koji će biti popisani stanovnici BiH.

"Kada je u pitanju Zavod za statistiku RS otvorena pitanja još stoje i ona su vezana za popisnicu jedan, odnosno popis lica u BiH i tu postoje pitanja koja se kose sa ustavima RS i BiH i ta pitanja vezana za državljanstvo", rekla je Radmila Čičković, direktor Zavoda za statistiku RS. Nakon posljednje "kontrole" međunarodnog monitornig tima, koja je završena krajem novembra, rečeno je da BiH šest mjeseci prije popisa mora imati čistu situaciju, što nije bi slučaj.

"Mi smo već tada imali rok koji je bio istekao", rekla je Čičkovićeva. Drugo krupno, otvoreno pitanje vezano je za kartografiju i formiranje statističkih i popisnih krugova, jer, kako ističu pojedini stručnjaci, na mala vrata se pokušava uspostaviti registar prostornih jednica. Inače, te jedinice mogu se uspostaviti samo za potrebe popisa, a nikako cementirati, jer teritorijalna organizacija je u nadležnosti entiteta.

Kada je u pitanju granična linija između entiteta taj problem, koji traje od 1996. godine, kulminirao je pred sam popis, jer na kartama linija širine jedan milimetar na terenu je široka 50 metara. "Agencija za statistiku BiH sada traži da se na tih 50 metara još ide po 50 metara lijevo i desno, što znači da linija, odnosno pojas koji oni žele da uvedu bude širok 150 metara što na terenu predstavlja površinu od 300 kilometara kvadratnih. To bi sve dovelo u zabludu, jer oni ljudi koji se nalaze u tom pojasu ne znaju kome pripadaju i šta sa njihovom imovinom. Ne znamo kome je i zašto palo na pamet kada imamo liniju u vezi s kojom se razilikujemo u nekih 12 metara", kazao je Tihomir Gligorić, direkotr Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS.

On ističe da će ova uprava, odnosno RS statističke krugove raditi prema liniji koja je utvrđena u Dejtonu i prema popisnoj liniji koja je ranije predložena Vladi RS. "Intenzivno radimo na ovome i radi se o principijelnom pitanju i mi ne možemo izlaziti iz okvira Dejtonskog mirovnog sporazuma", kazao je Gligorić.

U Agenciji za statistku BiH nismo uspjeli saznati zbog čega se traži proširivanje entitetske linije, odnosno stvaranje pojasa čija površina bi bila 300 kilometara kvadratnih, jer se direktor ove agencije nije javljao na mobilni telefon. Inače, obilježavanje entitetske linije razgraničenja je pitanje koje je definisano Dejtonskim mirovnim sporazumom i Vlada RS više puta je izražavala želju da ta granica bude definisana, međutim, vlasti u FBiH nikada nisu imali dovoljno sluha za tako nešto. U pitanje obilježavanja, odnosno markiranja entitetske linije uključio se i EUFOR, koji je po Dejtonskom sporazumu odnosno Aneksu 2 i nadležan za to, međutim, do danas ta linija još nije obilježena.

Nepostojanje entitetske linije razgraničenja predstavlja veliki problem ljudima koji se nalaze u pograničnom pojasu, jer trenutno ta entitetska linija cijepa oko 14.000 parcela za koje se još ne zna kojem entitetu pripadaju, a vlasnici tih parcela nerijetko dokumentaciju za svoja imanja traže od opština u kojima nikada nisu boravili. Ono što čudi eksperte u BiH jeste i broj popisnih krugova, posebno u FBiH gdje se u odnosu na popis iz 1991. godine broj tih krugova povećao sa 12.000 na 16.000.

U Republici Srpskoj, odnosno na današnjoj njenoj teritoriji 1991. godine bilo je 8.000 popisnih krugova, a taj broj je danas 8.300. Jedan popisni krug obuhvata 100 domaćinstava. Dobro upućeni u proces popisa stanovništva u BiH ističu da je bilo za očekivati da popis bude odgođen za šest mjeseci, jer nije bilo sve spremno posebno u oblasti kartografije.

"To znači određivanje onih popisnih krugova ili razgraničenja između opština ili između entiteta. To bi moglo da unese određene probleme prilikom popisa, jer bi se jedno domaćinstvo moglo popisati u dva kruga, ili dva entiteta, ili u dvije opštine itd.. Iznenađen sam da to geodetske urpave nisu završile jer je bilo zaista dosta vremena. Ali kada je već tako, vjerujem da su međunarodni faktori ili komisije sugerisali iz tog razloga da popis bude pomjeren u jesenji period 2013. godine", nedavno je rekao Stevo Pašalić, predsjednik Savjeta za demografsku politiku RS.

Zbog novonastalih okolnosti i problema koji prate popis stanovništva u BiH, Vlada RS na posljednjoj sjednici donijela je zaključak i formirala Radnu grupu koja će koordinisati i kontrolisati procese vezane za popis stanovništva.

Radnu grupu činiće predstavnici Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju, Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS, Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS, Republički zavod za statistiku RS i po potrebi predstavnik Ministarstva civilnih poslova BiH. "Vidljivo je da u ovom trenutku postoje sporna pitanja, prije svega, u tumačenjima pojedinih odredbi Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova gdje se očekuje da RS preduzme neke korake koji bi predstavljali problem, jer bi se izlazilo izvan okvira Dejtonskog sporazuma", rekao je nakon sjednice Vlade RS, na kojoj se govorilo o popisu, Petar  Đokić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS, dodajući da je RS učinila izuzetan napor prilikom donošenja samog Zakona o popisu stanovništva.

U Vladi RS naglašavaju da popis neizostavno treba da bude sproveden u 2013. godini u skladu sa ranijim planovima i aktivnostima, jer otvaranje nekih pitanja koja mogu biti sporna može ugroziti sam popis i može stvoriti izuzetno teške posljedice po život u BiH.

"U svemu postoji snažan politički interes, jer kako drugačije objasniti da danas imamo otvorena pitanja koja su i prije i tokom donošenja zakona bila sporna. Moramo koncentrisati svu političku volju u BiH kako popis ne bi bio političko pitanje. Nedopustiv je bilo kakav vid opstrukcije i neopravdano je da se ovo pitanje odugovlači", kazao je Đokić.

Manje-više svi uslovi, barem oni finansijski i tehnički, su stvoreni kako bi kvalitetno bio sproveden popis stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH. Sredstva za finansiranje osigurana su iz budžeta BiH, entiteta i Brčko distrikta te od strane pojedinih međunarodnih donacija i iz drugih izvora. Podsjećanja radi, BiH je posljednji put svoje stanovništvo popisala 1991. godine i po tom popisu u BiH je živjelo 4.377.033 stanovnika u 1.207.098 domaćinstava.

Sredstva za finansirane poslova i zadataka u vezi sa popisom stanovništva osigravaju se iz budžeta BiH, entiteta i Brčko distrikta te od međunarodnih donacija i drugih izvora. Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH u članu 39 predvidio je minimalni proračun za popis, koji iznosi 42.625.603 KM od čega po godinama:

2012 - 10.494.461 KM

2013 - 31.364.836 KM

2014 - 473.804 KM

2015 - 292.502 KM

Angažman za 25.000 ljudi

Prema trenutnim procjenama sa kojima raspolažu statističke agencije u BiH, pored zaposlenih u statističkim institucijama na popisu će raditi oko 25.000 ljudi. Oko 45 minuta potrebno je za jedno domaćinstvo koje popisuju.Na popisu će raditi:

21.000    - popisivača

2.800      - instruktora

750         - članova opštinskih popisnih komisija

250 - 300  - spoljnih saradnika na pripremi i obradi materijala

Šta je popis?

Popis stanovništva je najveće statističko istraživanje jedne države kojim se prikupljaju, obrađuju i objavljuju podaci o stanovnicima, domaćinstvima i stanovima. Cilj svakog popisa je ustanoviti broj stanovnika na nivou cijele države i po svim teritorijalnim nivoima, odnosno naseljima, opštinama, gradovima i kantonima. Osim broja i prostorne raspodjele, popis stanovništva osigurava podatke o demografskim, etničkim, obrazovnim, ekonomskim, migracijskim i drugim obilježjima stanovnika, kao i o broju domaćinstava, porodica i njihovim karakteristikama te podatke o stambenom fondu i njegovim karakteristikama.

Takvi podaci su neophodni jednoj državi kako bi mogla planirati i strateški razvijati privredu i razvojnu politiku.

Popis stanovništva 1991. godine

Broj stanovnika - 4.377.033

Broj stanovnika ženskog pola - 2.193.238

Broj stanovnika muškog pola - 2.183.795

Broj domaćinstava  -  1.207.098

Veličina prosječnog domaćinstva - 3,6 članova/domaćinstvu

Gustina naseljenosti  - 85,5 stanovnika na kilometru kvadratnom

Prosječna starost žena - 35 godina

Prosječna starost muškarca - 33 godine

Etnička struktura (popis 1991. godine)

Bošnjaci  - 1.902.956 (43, 47%)

Srbi         - 1.366.104 (31,21 %)

Hrvati      - 760.852    (17,38 %)

Jugosloveni - 242.682 (5,54 %)

Crnogorci    - 10.071   (0,23 %)

Makedonci   - 1.596     (0,03 %)

Slovenci       - 2.190    (0,05 %)

Albanci        - 4.295     (0,10 %)

Jevreji           - 426        (0,01 %)