Reagovanje APEOR-a: Ovo su pozitivni efekti investiranja u sektor OIE

Povodom objavljenog saopćenja Koalicije za zaštitu rijeka u BiH "Male hidroelektrane uzrokuju višemilionske štete", redakciji portala Akta.ba obratilo se Udruženje proizvođača energija iz obnovljivih resursa-APEOR, kao reprezentativno udruženja privrednika iz oblasti iskorištavanja obnovljvih izvora energije.

U svom reagovanju ističu da su u saopćenju iznesene činjenice koje nemaju veze sa realnošću. U cilju objektivne informisanosti šire javnosti reagovanje objaviljujemo u cijelosti:

 

"Naši članovi tokom posljednih godina su u sektor obovljivih izvora energije u Federaciji Bosne i Hercegovine uložili više od 150 miliona KM, te smatramo da je krajnje vrijeme da se na objektivan i korektan način obavjesti šira javnost o svim pozitivnim efektima koji su do sada postignuti zahvaljujući investicijama u sektor obnovljih izvora energije.

Naime svjedoci smo da se u posljednje vrijeme, iz nama nepoznatih razloga, vodi negativna kampanja protiv izgradnje postrojenja za iskorištavanje obnovljivih izvora energije, sa posebnim naglaskom na male hidroelektrane, od strane organizovanih grupa ili pojedinaca koji na negativan način žele predstvaiti MHE. Nejasni su nam njihovi motivi i krajnji cilj koji se želi postići. Nepobitna činjenica je da su globalni trendovi u energetici sve više okrenuti prema iskorištavnju obnovljvih izvora energije, te se čak i dugoročni razovoj kompletnog energetskog sektora EU bazira na obnovljivim izvorima. U prilog ovome ide i stanje u razvijenim zemljama EU (Njemačka, Austrija i druge) gdje je hidro potencijal obnovljivih izvora energije iskorišten preko 90%, dok u Bosni i Hercegovini taj procenat ne prelazi 40%. Takođe napominjemo da sve države koje žele da postanu članice EU, pa time i Bosna i Hercegovina, na svom putu ka punopravnom članstvom u EU imaju između ostalog i obaveze koje se tiču iskorištavanja obnovljvih izvora energije. U skladu sa tim, Bosna i Hercegovina je u 2006. godini donjela Odluku o ratificiranju Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice (Sl. Glasnik BiH broj 9/06) čime se obavezala da će do 2020 godine u ukupnoj potrošnji energije, obnovljivi izvori učestvovati sa 41% i u skladu sa preuzetim obavezama na putu ka EU poduzete su određene mjere i definisana je zakonska regulativa vezana za oblast iskorištavanja obnovljvih izvora energije.

U skladu sa pozitivnom zakonskom regulativom započet je intenzivan razvoj sektora obnovljivih izvora energije u kojem Bosna i Hercegovina ima komparativne prednosti u odnosu na većinu zemalja članica EU, zbog prirodnih resursa sa kojima obiluje i njihovoj relativnoj neiskorištenosti. Uzimajući u obzir sve gore navedeno, započet je investicioni ciklus koji još traje ali je zbog raznoraznih opstrukcija znatno usporen i ne prati globalne trendove niti kapacitete sa kojima BiH raspolaže u ovom sektoru.

Bitno je istaći, da se postrojenja za iskorištavanje hidropotencijala (izgradnja malih hidroelektrana) pretežno grade u nerazvijenim, ruralnim sredinama koje su slabo naseljene i gdje skoro da i ne postoji putna i elektro infrastruktura. Investitori o svo trošku saniraju putnu i elektro infrastrukturu što direktno doprinosi poboljšanju životnog standarda lokalne zajednice. Sistem iskorištavanja obnovljvih izvora baziran je na koncesiji i DBOT principu ( design-build-operate-trasfer; projektuj-izgradi-koristi- transfer) što pojednostavljeno znači da će investitori po isteku koncesionog prava na korištenje prirodnog bogotastva, besplatno u potpuno ispravnom stanju, vratiti izgrađene objekte davaocu koncesije u našem slučaju jedinicama lokalne samouprave, kantonima ili Federaciji BiH. U budućnosti ovo znači da će svaka lokalna zajednica nakon isteka dodjeljenih koncesionih prava imati u svom vlasništvu energetsko postrojenje u koje nije uložila ni 1 KM zahvaljujući čemu će imati izvore sredstava koja može ulagati u razvoj.Takođe tokom korištenja koncesionog prava imaju i direktnu korist sobzirom da se plaća koncesiona naknada kao vid nadoknade za korištenja prava koncesije tokom trajanja koncesionog ugovora ( visina koncesione naknade se kreće u rasponu od 4%-10% u odnosu na prihod koji se ostvaruje po osnovu koncesione dijelatnosti).

Na ovaj način Bosna i Hercegovina će u bliskoj budućnosti dobiti u svoje vlasništvo energetska postrojenja vrijedna stotine miliona konvertibilnih maraka bez da je uložila i 1 KM. Smatramo da za svaku normalnu državu i za svakog razumnog građanina bi ovo trebalo da bude dovoljan motiv da se podstiče intenzivan razoj ovog sektora poštujući zakonsku regulativu i principe održivog razvoja. Ovo je direktna korist koju država ima od iskorištavanja obnovljvih izvora energije.

Važno je istaći još dvije stvari koje su vrlo bitne kada se govori o iskorištavanju hidropotencijala sa kojim Bosna i Heregovina obilno raspolaže:

Trenutno stanje u elektroenergetskom sektoru po pitanju cijena električne energije za krajnje potrošače u direktnoj je korelaciji sa izgrađenim hidroelektranama na način da se zahvaljujući njima drže relativno niske cijene električne energije, jer opšte poznato je da trenutni nivoi cijena za krajenje potrošače ne bi bile rentabilne uzimajući u obzir proizvodne cijene električne energije iz termoelektrana u BiH koje su dosta viskoke.

U skladu sa pruzetim obavezama ratificiranjem Odluke o uspostavi Energetske zajednice, obavezali smo se ispoštovati određene ciljeve u pogledu iskorištavanja obnovljvih izvora energije, kojem u mnogome doprinosi iskorištavanje hidropotenijala, u suprotnom slijede kazne u vidu plaćanja penala na emisiju CO2 iz termoelektrana što će dodatno podići proizvodne troškove iz ovih postrojenja i direktno se odraziti na povećanje cijene električne energije krajnjim potrošačima. Da bi se naše termoelektrane dovele u okvir EU standarda potrebo je uložiti preko 500 mil. KM, što smatramo da država BiH, uzimajući u obzir trenutno socio-ekomosku situaciju, nije u mogućnosti, tako da joj jedino preostaje da se osloni na intenzivnije iskorištavanje kapaciteta obnovljvih izvora energije uz poštivanje zakonske regulative, u suprotom krajnji potrošači će kroz poskupljenja cijena električne energije direktno finansirati tuđe propuste iz ove oblasti.

Indirektne koristi su višestruke i ovu priliku ćemo iskoristit kako bi nabrojali par najvažnijih:

- Privlačenje stranih investicija

- Transfer tehnologije i znanja

- Razvoj ruralnih sredina

- Razvoj komplementarnih industrija i uslužnih dijelatnosti

- Zapošljavanje lokalnog stanovništva

- Poboljšanje elektroenergetskog sistema

- Izvoz električne energije

Kao i u svakom sektoru, tako i u sektoru obnovljivih izvora ima pojedinačnih slučajeva, koji se nikako ne mogu generalizovati i primjenjivati na cjelokupan sektor. U tekstu koji je 04.12.2019 godine objavljen na vašem portalu pod nazivom „Male hidroelektrane uzrokuju višemilionske štete” iznjeto je niz paušalnih i prizvoljnih ocijena koje se ni u kom slučaju ne mogu odnositi na sve kompanije u sektoru obnovljvih izvora energije. Iz teksta je vidljiva tendencija autora da u negativnom smislu predstavi ulaganje u male hidroelektrane i marginalizuje pozitivne učinke koje ovakve investicije donose lokalnoj zajednici, iz njemu poznatih razloga. Takođe jasno je da, ukoliko dođe do oštećenja javnog ili privatnog dobra koja su direktna posljedica rada MHE iste snosi kompanija koja je za to odgovorna i u čijem vlasništvu se nalazi MHE. Ovo je logična poslovna etika i jedina istina kada su ovakvi slučajevi u pitanju"

U cilju objektivnog izvještavanja javnosti i konačnog demistificiranja sektora obnovljivih izvora nadamo se da ćete u cijelosti objaviti naš dopis.