Da li je FBiH dobila 15 hiljada novih poljoprivrednika ili potrošača budžeta?

U odnosu na prvobitno planiranih 500 hiljada KM za podršku sufinansiranju različitih programa pokretanja proizvodnje, poticaja proljetne i jesenske sjetve, osigurano je dodatnih devet miliona maraka za poljoprivrednike u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Međutim, poljoprivrednici negoduju zbog načina na koji će se ova sredstva podijeliti, jer je objavom programa poticaja naglo porastao i broj poljoprivrednika u Federaciji BiH. Stoga se postavlja pitanje, da li je Federacija BiH dobila 15 hiljada novih poljoprivednika, ili potrošača budžeta?

U prošlogodišnjem prilogu bavili smo se sve većim brojem zatvorenih poljoprivrednih gazdinstava. Tada je gotovo 90 posto njiva na Mihaljevcu kod Cazina bilo neobrađeno. Danas je
situacija znatno drugačija. Tek je poneka njiva neobrađena. Na ovo je u najvećoj mjeri utjecala epidemija koronavirusa i namjera federalnih vlasti da pomognu poljoprivrednicima.

“Poljoprivredna gazdinstva su uistinu povećana, zato što su dobijali besplatno gorivo, sjemena, gnjojivo i zaštitna sredstva”, kaže Ahmet Lipović, predsjednik Udruženja poljoprivrednika “Krajina” Cazin.

Objavom programa implementacije poticaja Federalnog ministarstva, broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava naglo raste. Sa 2.700 – na 17 hiljada registrovanih klijenata koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom u Federaciji BiH. Tu dolazimo do pitanja – je li Federacija BiH postala bogatija za 15 hiljada poljoprivrednih proizvođača ili 15 hiljada novih korisnika
sredstava?

“Uistinu je samo 2.700 koji se bave profesionalno i koji žive od svog rada. Tih novih 15 hiljada koji su nanovo registrovani će nam samo uzeti pare iz budžeta. Nikakve koristi ni država neće imati od njih. Imat će samo zasijano par gredica luka, krompira i nešto malo kukuruza. Neki su već prodali ili dali sjemena”, kaže Ermin Veladžić, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa USK.

“Ne bi trebala biti realna ta raspodjela da po hiljadu maraka dobije onaj ko je zasijao par dunuma, onaj ko je zasijao par hektara ili onaj koji je zasijao par stotina hektara. To su troškovi koji su strahovito veliki i različiti”, kaže Ahmet Lipović, predsjednik Udruženja poljoprivrednika “Krajina” Cazin.

Svaka podrška koja dođe je dobrodošla, kažu poljoprivrednici. Međutim, za poljoprivrednika poput Ahmeta Lipovića koji je ove godine u kukuruz uložio oko 11 hiljada maraka, pomoć od hiljadu maraka i neće mnogo značiti. Stoga, stari krajiški poljoprivrednici nude rješenje.

“Najbolje rješenje je da tih devet i pol miliona maraka, a to je 12 posto od budžeta za 2020. – da raspodijele na sve proizvodnje. Da dobiju proizvođači plus 12 posto na sve svoje proizvodnje. To je najbolje, najrealnije i najučinkovitije će se pokazati”, kaže Ermin Veladžić, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa USK.

Pored ovoga, poljoprivrednici u cijeloj Bosni i Hercegovini su zbog trenutnog stanja, koje je uzrokovano koronavirusom, u nezgodnoj situaciji. Sve vrijeme su proizvodili, a nisu imali gdje plasirati proizvode.

“Direktno smo vezani za ugostitelje i turizam i zahtjevi za našu proizvodnju su se abnormalno smanjili”, kaže Dragan pavlović, predsjednik Seljačkog saveza Federacije BiH.

“Analize je neophodno izvršiti i posebno se posvetiti mjerama ruralnog razvoja, odnosno podrške prerađivačkim kapacitetima jer i ukoliko se desi da budemo imali 50 posto više proizvodnje poljoprivrednih osjetljivih proizvoda, jako je bitno na koji način možemo reagovati da napravimo prerađivačku proizvodnju i to pretvorimo u prehrambene proizvode koji imaju mnogo veći vijek trajanja”, kaže Sanela Klarić, Odbor za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.

Od naredne sedmice će biti održavane redovne tematske sjednice Odbora za poljoprivredu pri Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, na kojima bi zajedno poljoprivrednici, predstavnici Ministarstva i stručnjaci iz oblasti poljoprivrede trebali donositi mjere kojim bi se situacija u poljoprivredi poboljšala.