Bosna i Hercegovina ima obavezu zaštiti ptice

Ornitološko društvo ”Naše ptice” iz Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine nedavno je započelo projekat u sklopu kojeg će detaljno istražiti floru i faunu pritoka Neretve – Trebižata, Bune, Bunice i Bregave, te sačiniti popis svih vrsta ptica koje se gnijezde ili su na neki drugi način vezane za ove rijeke u Hercegovini. 

Ornitološko društvo ”Naše ptice” iz Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine nedavno je započelo projekat u sklopu kojeg će detaljno istražiti floru i faunu pritoka Neretve – Trebižata, Bune, Bunice i Bregave, te sačiniti popis svih vrsta ptica koje se gnijezde ili su na neki drugi način vezane za ove rijeke u Hercegovini.

Preliminarni rezultati prema riječima ornitologa Gorana Topića ukazuju da je ovo područje od izuzetnog značaja za ptice. Pronađeno je, ističe, više rijetkih i ugroženih vrsta ne samo na nivou zemlje, već i na nivou cijelog starog kontinenta. Većinom su izuzetno brojne, a to je potvrda da je ovo područje očuvano i pored devastacija staništa i utjecaja turizma, kao i da ptice na raspolaganju imaju značajne količine hrane.

Ove rijeke zavrjeđuju veliku pažnju i smatramo da bi se hitno trebali poduzeti konkretni koraci za dalju zaštitu. Područje je inače pod snažnim utjecajem Mediterana. Imamo vrste koje su ovdje brojne, a u drugim dijelovima BiH ih nikako nema. To su bjelobrk, smokvarica, crnoglava grmuša, kos kamenjar, brgljiz lončar, suri orao i buljina – najveća sova u Evropi“, istakao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Topić.

Bosna i Hercegovina tokom posljednjih stotinu godina izgubila je desetak vrsta ptica. Neke bilježe tek prelete kroz zračni prostor, ali se već pedeset ili manje godina ne gnijezde na bh. tlu. Neke od njih su bjeloglavi sup, brandan, crni strvinar, bijela kanja, mali tetrijeb, a ključni razlozi za to su trovanje i uništenje staništa.

Bosna i Hercegovina ima obavezu zaštititi ptice. Još uvijek se jako malo ulaže u istraživanje i zaštitu staništa, a upravo iz tog razloga pokreću se projekti poput ovog na kojem smo angažovani. Moram napomenuti da su neke vrste, iako u Evropi na rubu nestanka, kod nas još uvijek prisutne, i to u značajnom broju, što je potvrda da je priroda očuvana, a zemlja relativno slabo naseljena. Još uvijek je mali pritisak na prirodu, a to se naravno odražava i na živi svijet. Ptice su vjeran pokazatelj stanja u kojem se nalazi životna sredina“, rekao je Topić.

Nedavno je okončan popis ptica gnjezdarica u Bosni i Hercegovini. Na novi bismo prema Topićevim riječima trebali sačekati oko 15 godina.

U početku je bilo zamišljeno da u Hercegovini ispratimo proljetnu migraciju. Međutim, bili smo spriječeni zbog pandemije koronavirusa. Bilo bi idealno kada bismo uz aktualnu gnijezdeću sezonu ispratili i tu migraciju, kao i predstojeću jesenju. Ptice ovaj prostor prelijeću dva puta godišnje i zanimljivo, ne vraćaju se istom rutom. Leteći ka jugu idu nešto istočnije, dok prilikom povratka više naginju ka zapadu“, naglasio je Topić.

Hutovo blato i Livanjsko polje dva su najznačajnija lokaliteta u zemlji za ptice. Na Hutovom blatu posljednjih godina zimuje oko 35.000 jedinki. Ptice su prema Topićevim riječima najbolje proučena grupa organizama u svijetu sa nekoliko miliona posmatrača. U našoj zemlji registrovano je 347 vrsta ptica. Oko 220 vrsta se gnijezdi, dok su ostale migratorne vrste. Bosna i Hercegovina sa ovim brojkama zauzima značajno mjesto u Evropi, a geografskim položajem spada među tri najvažnija migratorna koridora u Evropi.