Čerkez: Pandemija nije ni blizu kraja

Goran Čerkez, član Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva i pomoćnik ministra za javno zdravlje, smatra da neće biti potrebno da se svi građani testiraju na virus korona ni da će se ići na te vrste testiranja. Ići će se na testiranja pojedinih grupa i svih osoba koje imaju neke simptome i kontakte, rekao je Čerkez u intervjuu za "Nezavisne".

"Virus neće nestati na ljeto, moramo svi biti strpljivi i moramo da se pazimo", kazao je Čerkez.

Da li se smanjuje broj zaraženih u BiH, jesmo li blizu kraja pandemije?

Broj zaraženih se smanjuje, posebno je to vidljivo u Federaciji, taj broj je bio linearan u posljednje vrijeme i zadnjih 14 dana. Generalno možemo govoriti da je pod kontrolom, a bitno je reći da pandemija nije gotova i time ova situacija nije prošla kod nas, niti će sigurno proći duži period. Prema tome, bitno je da se ljudi i dalje pridržavaju svih mjera, jer manji broj zaraženih ne znači i kraj pandemije. Još je nestabilna situacija u Evropi, sve to govori da pandemija nije ni blizu kraja. U BiH smo dobro reagovali i blagovremeno donijeli mjere, te spriječili njeno širenje.

Popuštaju mjere, sve se vraća u normalu, međutim u Tešnju je juče bilo preko 14 zaraženih, šta je razlog? Možemo li očekivati još takvih situacija?

ČERKEZ: Upravo tako, ovog ljeta možemo očekivati još mnogo takvih situacija i toga smo svjesni, takve situacije su se pojavile u pojedinim opštinama. Konkretno slučaj u Tešnju je da samo imali osobu koja radi u proizvodnji, odnosno u kožnoj industriji, a koliko mi je poznato, tu rade ljudi iz oba entiteta. U prvoj fazi imali smo sedam pozitivnih, nakon toga imali smo dodatno jer je veliki broj ljudi u samoizolaciji, tako da smo mi nakon prvootkrivenih slučajeva i očekivali da će se desiti taj klaster u Tešnju. Imaćemo još ovakvih situacija, samo što sada imamo zdravstveni sistem koji je apsolutno za to pripremljen. Na samom početku bilo je potrebno vrijeme da se spriječi prvi udar, bez masovnih umiranja i obolijevanja, to smo stopirali poduzetim mjerama i sada smo u drugoj fazi.

Kažete da ćemo tokom ljeta imati još zaraze, bilo je govora o tome da virus ne može preživjeti visoke temperature.

To su bile neke spekulacije, međutim od početka je vrlo jasno da je virus stabilan. Evo vidimo po arapskim zemljama, u UAE, Brazilu, biće veliki broj oboljelih, a tamo su visoke temperature. Dakle, imate virus u zemljama sa visokim temperaturama i visok broj oboljelih, tako da ta priča ne stoji.

Da li je virus oslabio, da li je istina da trenutno nije toliko jak? Da li je sada manji rizik po zdravlje građana ako se sada zaraze nego što je to bilo u periodu kada se virus pojavio na našem prostoru?

Nema pokazatelja da je virus manje opasan ni da je manji rizik sada. Ne bih mogao reći da virus slabi, virus je tu, on cirkulira i sada imamo manji broj oboljelih, jer je situacija pod kontrolom, ljudi se pridržavaju mjera. Kada je u pitanju rizik, on uvijek postoji, rizik treće dobi, hroničnih bolesnika, zato je izuzetno bitna individualna svijest u ovom trenutku. Ljudi treba da znaju da opasnost nije prošla i da je tu, pogotovo sad kad su otvorene granice. Nama predstoji još jedna stvar, a to je otvaranje granica i moramo biti oprezni i mudri, jer ne bi bilo dobro da nas svojim putovanjima zaraze ljudi iz zemalja koje imaju vrlo visok broj oboljelih, tako da bi tu trebalo propisivati jasne mjere kod ulaska ljudi iz drugih država u BiH. Prije svega mjere određene izolacije za one koji dolaze iz zemalja koje imaju veliki broj zaraženih ljudi.

Kada je u pitanju testiranje, može li se očekivati masovnije testiranje u BiH, da li će biti testiranja svih građana i ima li za to potrebe?

Ne mislim da će biti potrebno da se svi građani testiraju ni da će se ići na te vrste testiranja. Ići će se na testiranja pojedinih grupa i svih osoba koje imaju neke simptome i kontakte. Mi smo sve vrijeme dobro testirali po sistemu SZO. Mislim da se to pokazalo uspješnim, dobro smo se izborili sa pandemijom, BiH može biti ponosna na način na koji je odgovorila na pandemiju.

Otvaraju se mogućnosti dobrovoljnog testiranja za građane koji nisu imali nikakve simptome, da li se to preporučuje?

Danas dosta ljudi radi testiranja, prije svega, što se tiče FBiH, postoji vrlo jasna zakonska obaveza gdje mogu testirati samo javne ustanove ako govorimo o PCR testu, a ako govorimo o serološkim testovima, oni se rade, ali to nisu još toliko pouzdani testovi. Treba se testirati onog trenutka kad osjetite probleme, kad vam ljekar da informacije, samostalno se ne treba testirati.

Bilo je govora da je dobro da se zarazi što više građana kako bi se stvorio kolektivni imunitet, na koji način to posmatrate?

Naravno da se time stvara kolektivni imunitet, pretopostavka je da ćemo biti otporniji, ali imali ste države koje su krenule sa tom taktikom stvaranja kolektivnog imuniteta, poput Engleske i nekih skandinavskih zemalja. One su nakon toga mijenjale svoje taktike, pa su vidjele da to donosi izuzetno veliku smrtnost. Za Švedsku se u jednom trenutku smatralo da je dobro odgovorila na koronu, a sada imate situaciju da umire veliki broj ljudi, što nam govori da ipak na kraju ljudski životi nisu spaseni, a to nam je glavni cilj - da spasimo živote. Puštanje da se masovno obolijeva bez kontrole je izuzetno opasno. Kod nas je obolio mali broj ljudi i moramo biti strpljivi, moramo se paziti i čekati vakcinu.

Možemo li na jesen ili zimu očekivati novi val virusa korona?

Možemo očekivati da će ljudi nastaviti kontinuirano da obolijevaju i za vrijeme ljeta, a treba da koristimo ovo ljetno vrijeme da se pripremimo za jesen i budemo spremni da odgovorimo ukoliko bude većih obolijevanja. Sa druge strane, sa jasnim mjerama moramo pripremiti i obrazovne, kulturne institucije, privredu, da ih se pridržavaju. Apsolutno se sve mora prilagoditi novom načinu života, treba biti spreman i da pređemo na online nastavu, na razrede sa manje učenika u razredu, sa tri smjene, apsolutno sa svim sektorima treba razgovarati kako krenuti u jesen. Sada smo ipak u prednosti u odnosu na početak epidemije.