Šume i proplanci u BiH obiluju vrsnim gljivama, idealni uslovi za urod

Bosanskohercegovačke šume, proplanci, livade obiluju vrsnim primjercima gljiva, a česte kiše, vlažan zrak i visoke temperature pružaju idealne vremenske uslove za urod gljiva. Branje gljiva je glavni izvor prihoda ili dodatna zarada mnogih stanovnika, posebno u seoskim naseljima, koji se uz redovne aktivnosti na svojim imanjima, bave i branjem gljiva.

Berba gljiva na većem području Bosne i Hercegovine traje tokom više od pola godine i uglavnom se prve gljive "javljaju" već u maju, stoga je berba ovisno od vrsta gljiva i vremena roda aktuelna sve do prvih mrazeva.   

Prema statističkim podacima izvoz gljiva iz Bosne i Hercegovine kontinuirano bilježi pozitivne rezultate, za razliku od skoro svih ostalih sektora.

U zemlje zapadne Evrope, među kojima prednjače Švicarska, Italija i Slovenija, u 2019. godini izvoz svježih, suhih i smrznutih gljiva ostvaren je u vrijednosti višoj od 22,7 miliona KM. 

Vlasnik firme "Frutti funghi" iz Visokog Edin Zukan, koji se od 1997. godine bavi otkupljivanjem i izvozom gljiva, kazao je za Fenu da su sve jestive gljive posebno dobre za zdravlje ljudi jer su organske iz prirodnih staništa, posebno što na području BiH nema puno industrije.

Naglasio je da je BiH bogata jestivim gljivama, koje obiluju vitaminima i mineralima, a sadrže mali udio soli i holesterola, počevši od vrganja, 'kralja gljiva' koji se može uzgojiti, do lisičarki, smrča, ježevke, rujnice, crne trube…

Istakao je da već 15 godina organiziraju edukacije o vrstama bh. gljiva. Međutim, upozorio je da je samostalno branje gljiva vrlo opasno, jer svaka jestiva gljiva u prirodi ima svoju otrovnu "dvojnicu". 

"Svake godine u BiH se desi da se neko otruje gljivama, a to su obično ljudi koji iz radoznalosti beru gljive i ne poznaju opasnosti", kazao je Zukan te dodao da veliku opasnost za berače gljiva u BiH predstavljaju i mine zaostale iz prošlog rata.

Vlasnik firme "Heko" iz Bugojna Muhamed Palačkić kazao je da je trenutno najbolje vrijeme da se beru gljive, posebno lisičarke koje su među kvalitetnijim gljivama u BiH.

Istakao je da većina ljudi koja se bavi tim poslom dobro poznaju gdje i koje gljive trebaju brati, te da se od branja gljiva itekako može dobro živjeti u BiH.

Vlasnik firme "Smrčak" iz Zvornika Miladin Mijatović smatra da su bh. gljive najzdravije na svijetu, jer nisu kontaminirane raznim zagađivačima.

"Još ako sakupljači vode računa da ne beru gljive blizu magistralnih puteva i smetljišta, one su izuzetno zdrave", naglasio je.

Istakao je da godišnje otkupe oko 500 tona gljiva iz država regiona, a najviše vrganj, lisičarke, crne trube i smrčak..

"Obilne kiše, vlažan zrak i visoke temperature tokom ovo trenutnog perioda idealni su vremenski uslovi za urod gljiva, što znači da je sada i idealno vrijeme za branje", zaključio je Mijatović.

U „Priručniku za sakupljanje ljekovitog bilja i gljiva u Bosni i Hercegovini“ koji je prošlog mjeseca na web stranici objavio projekt Sweden/USAID FARMA II, navodi se da gljive spadaju u najrasprostranjenije žive organizme na zemlji, ali da je svaka improvizacija pri branju gljiva vrlo opasna.

"Berite isključivo poznate gljive, u potrebnoj količini. Nemojte brati gljive sami. Ako se služite literaturom, više pažnje obratite na tekst i opis gljive, jer gljive u prirodi često odstupaju izgledom od onih na slikama", navodi se u Priručniku. 

Istaknuto je da postoje jestive gljive (koje ne sadrže nikakve termolabilne otrove, a mogu se koristiti u ishrani), uslovno jestive (ukoliko nisu termički obrađene, mogu biti gorke, izazvati stomačne smetnje ili su blaže otrovne), nejestive (neprijatnog ukusa ili su veoma ljute), ljekovite (nauka je dokazala da više od 500 nižih i viših vrsta gljiva sadrži izuzetna ljekovita svojstva, a jedna najpoznatijih je mikroskopska gljiva Penicillium od koje je dobijen antibiotik) te otrovne (u sebi različite otrovne supstance koje se ne mogu uništiti termičkom niti bilo kojom drugom obradom, a njihova upotreba u bilo kom vidu strogo se zabranjuje).

Najpoznatije jestive gljive su blagva, crna truba, ježevica,  lisičarka, poljski šampinjon, rujnica, smrčak, vilinski klinčić,  velika sunčanica  i vrganj, a otrovne gljive su crvena muhara, ludara,  proljetni hrčak, otrovna pečurka te zelena pupavka.