BiH eldorado za švercere cigareta, na štetu države i građana

29.12.2020. 10:25 / Izvor: Večernji List
BiH eldorado za švercere cigareta, na štetu države i građana

Prebrz rast trošarina povećao je cijenu cigareta tako da su daleko iznad standarda građana Bosne i Hercegovine, što je rezultiralo bujanjem crnog tržišta, po kojem smo očiti europski rekorder.

Prebrz rast trošarina povećao je cijenu cigareta tako da su daleko iznad standarda građana Bosne i Hercegovine, što je rezultiralo bujanjem crnog tržišta, po kojem smo očiti europski rekorder. Svi su na gubitku osim švercera, a država svake godine izgubi milijardu KM proračunskih sredstava. S tim novcima svake godine možemo izgraditi 30 novih kilometara autoputa, kao na primjer kompletnu dionicu autoputa Vc na Koridoru Mostar sjever– Mostar jug i obnoviti svih 5 kliničkih centara i 21 bolnicu u BiH, što je u trenutku aktualne pandemije od presudnog značaja.

Pretpostavlja se da je svaka druga cigareta u Bosni i Hercegovini nelegalna, a ove godine se procjenjuje da je vrijednost crnog tržišta duhana premašila vrijednost legalne industrije jer zadnje procjene govore da je 60 posto od ukupnog duhanskog tržišta nelegalno. To znači da se godišnje oko 200 milijuna pakiranja cigareta kupuje iz ilegalnih tokova. I po tome je Bosna i Hercegovina rekorder u Europi. Da se crno tržište munjevito razvija može se vidjeti na pijacama u svim gradovima u državi. Glavni kanal putem kojeg se pušači snadbijevaju nezakonitim duhanskim proizvodima su ulični preprodavači. Ispod stola prodavači drže torbe i u njima, kako kažu, original pakovanja. Za tri KM ili 3,5 KM prodaju cigarete koje na trafikama koštaju šest maraka. Šverc je toliko uzeo maha da ulični preprodavači sve češće stoje kraj legalnih kioska, a neki manji kiosci da bi preživjeli u "ponudu" sve češće "uvrštavaju” ilegalne cigarete.  

Što je pošlo po zlu? 

Prema podacima UNO-a, u prvih deset mjeseci ove godine od trošarina na duhan i duhanske proizvode prikupljeno je 128 milijuna KM manje, a sa uračunatim PDV-om 151 milijuna KM manje, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je rezultat previsokog opterećenja koje je većinu tržišta duhana prevalilo na crno tržište. Kontinuirani rast trošarinskog opterećenja tijekom niza godina je rezultirao, s jedne strane, značajnim povećanjem naplaćenih prihoda od trošarina, a s druge strane brzim rastom maloprodajnih cijena, koji je doveo do toga da si građani više ne mogu priuštiti legalne cigarete. Činjenica je da u Bosni i Hercegovini ne postoji proizvod kojem je u proteklih 10 godina cijena brže rasla od cigareta. A u pozadini nije želja proizvođača za profitima, već potpuno suprotno, država uzima najveći dio od cijene cigareta u cijeloj Europi. Od jedne kutije cigareta koja košta oko pet KM, državi na ime trošarina i PDV-a ide 4,5 KM, što je najveći namet u Europi. S druge strane, na crnom tržištu brendirane ilegalne cigarete se prodaju između dvije i tri KM. Naravno, tu država ne uzima ništa i sva zarada ide švercerima i kriminalnim grupama, no građani su zbog niskog standarda primorani kupovati jeftinije. Kada je riječ o trošarinama, BiH je već dostigla EU propisani zakonski minimum od 90 eura/1.000 komada, iako je još daleko od članstva u EU. Nekim zemljama je bilo potrebno čak pet godina od ulaska u EU da dostignu taj nivo.

Kako do rješenja?

Trošarinska politika za cigarete se neće mijenjati u 2021. godini, kao što se nije mijenjala ni za ovu godinu, no dosegnuta razina trošarinskog opterećenja je već ogroman teret koji je podigao cijene cigareta daleko iznad standarda stanovništva.  Kako je nedavno za jedan bh. dnevni list rekao ekonomista Saša Grabovac svako odstupanje cijena proizvoda ili usluge u legalnoj prodaji od cijena na ilegalnom tržištu motivira ljude da se počnu baviti nezakonitom prodajom ili kupovinom takvih proizvoda na crnom tržištu.  "Smanjenje trošarina, pojačane kontrole nelegalnog tržišta i povećanje kazni za osobe uključene u nezakonite djelatnosti, utjecali bi na smanjenje nelegalne trgovine", navodi Grabovac. 

Sa Grabovcem je suglasan i neovisni ekonomski analitičar Faruk Hadžić, koji je za medije rekao:  "Sada je situacija nažalost takva da su do prošle godine svake godine trošarine rasle, bez jasnog cilja i namjene, nadajući se da će prikupljeni iznos uvijek rasti, što u praksi ne mora značiti jer poslije određenog nivoa visoki porezi dovode do pada prikupljenih prihoda, u ovom slučaju trošarina. Pojedine analize pokazuju da u maloprodajnoj cijeni cigareta u Bosni i Hercegovini ukupni porezi čine 91 posto cijene cigareta, a same trošarine 77 posto. Druge procjene pokazuju da godišnje država gubi skoro jednu milijardu KM budžetskih prihoda zbog rasta ilegalnog tržišta", ukazao je Hadžić. Pozvao je da se napravi analiza učinka povećanja trošarina i da se utvrdi, kako je rekao, njihov optimalan iznos kojim država može imati najveće prihode uz suzbijanje ilegalnog tržišta. 

Što kažu građani?

Nedavni istraživački projekt "Ilegalna  trgovina  duhanskim  proizvodima: krijumčarenje  preko  balkanske  rute  (BalkanSmugg)", koji je sprovodio Ekonomski institut Zagreb jasno ocrtava stav građana i rješenje od kojeg bi korist imali svi, od države do gospodarstva kao i potrošača.

Naime, čak 97 posto pušača koji kupuju na crnom tržištu navelo je da je glavni razlog za to bolja cijena duhanskih proizvoda dok su glavni motivacijski faktori za napuštanje crnog tržišta uglavnom su ekonomske prirode: 67 posto kupaca napustilo bi crno tržište ako bi se cijene cigareta na legalnom tržištu smanjile. Dovoljno je sagledati glas tihe većine i zaključiti da je i ovo pitanje među onim gdje rješenje postoji, samo je potreban aktivan angažman svih uključenih u procesu. 

U trenutnoj postavci stvari svi su na gubitku osim švercera, a budžet svake godine izgubi milijardu KM. Što možemo napraviti s tim novcima umjesto da ih ostavimo švercerima?  Možemo, i to svake godine: - izgraditi 30 novih kilometara autoputa, kompletna dionica autoputa Vc na Koridoru Mostar sjever– Mostar jug - svakom umirovljeniku isplatiti još jednu minimalnu mirovinu - obnoviti svih 5 kliničkih centara i 21 bolnicu u BiH, što nam je u trenutku pandemije od presudnog značaja.  - isplatiti 1600 KM za porodiljske naknade za sve majke mjesečno u prvih godinu dana porodiljskog odsustva - pokriti skoro 100% ukupnog godišnjeg troška vanjskog duga BiH - osloboditi 63% ukupnog iznosa potrebnog za funkcioniranje svih institucija BiH.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti