Ministarstvo odbrane realiziralo više od 70 posto obaveza predviđenih Programom reformi

Bosna i Hercegovine od 2018. godine je u Akcijskom planu za članstvo u NATO Savezu (MAP) i Ministarstvo odbrane BiH provodi sve aktivnosti koje proizlaze iz tog statusa, a koje su regulirane Programom reformi koji je upućen u sjedište NATO-a u Brisel, potvrdio je u intervjuu za Fenu ministar odbrane Bosne i Hercegovine Sifet Podžić.

Podsjetio je da je u BiH bio problem kako će se zvati taj dokument, ali što se tiče Ministarstva odbrane realizirano je više od 70 posto obaveza predviđenih Programom reformi te su izvještaj o tome dostavljeni Ministarstvu vanjskih poslova kako bi se sve objedinjeno dostavilo u sjedište NATO saveza u Brisel.

Zamjenik ministra odbrane Mijo Krešić rukovodi timom za izradu Programa reformi pri Ministarstvu odbrane i Oružanih snaga BiH te je već urađen Program reformi za 2021. godinu po kojem ove institucije i rade, a zastoja ima kada je u pitanju službeno dostavljanje izvještaja u Brisel.

"To su ipak tehničke stvari poput toga kako će se zvati program i ostalo, a svi oni koji žive u iluziji da NATO ne zna šta radimo, samo ću reći da je s našeg jezika Program reformi na engleski preveden u NATO štabu u Sarajevu", podvukao je ministar.

Ipak ne smije se zaboraviti da je proteklu godinu obilježila pandemija koronavirusa zbog čega su neke od aktivnosti odgođene i nisu završene, a neke od njih je tražio NATO da odgode.

Ministar Podžić govorio je o popunjenosti Oružanih snaga BiH naglašavajući da i na taj kao i na svaki drugi segment utiču promjene koje se događaju općenito u bosanskohercegovačkom društvu jer ukoliko mladi odlaze iz BiH to će se itekako odraziti na popunjenost Oružanih snaga.

Kada su u pitanju aplikacije na javne oglase od 2008. do 2012. godine bilježen je konstantan rast broja prijavljenih, međutim od 2013. godine bilježi se pad broja prijavljenih, a razloge za to ministar vidi u činjenici da mladi odlaze iz BiH, ali i u malim platama vojnika.

Ipak, 2020. godine zabilježeno je povećanje broja prijavljenih, a iako je istina da je manji broj aplikanata iz reda hrvatskog naroda, ministar napominje da je primjetan pad broja prijavljenih i iz druga drva konstitutivna naroda i reda Ostalih.

Podžić naglašava da su u Ministarstvo odbrane izvršili analizu njihovih pravilnika jer je utvrđeno da najveći broj prijavljenih pada na testu fizičke spreme te će se razmatrati mogućnost da se prvo obave pripreme dva ili tri mjeseca, a potom uradi test fizičke spreme.

Modernizacija Oružanih snaga BiH kreće se u dobrom smjeru, ali ide sporije nego se očekivalo i na šta se država obavezala, kaže Podžić, ali ipak naglašava da je zadovoljan Nacrtom budžeta bh. institucija za ovu godinu kada su u pitanju izdavanja za Ministarstvo odbrane.

Podsjetio je da je prošle godine zanovljen vozni park s kombijima, cisternama, vatrogasnim i teškim terenskim vozilima za šta je utrošeno 14 miliona KM.

Zahvalio je onima koji su u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama prepoznali institucije u koje je vrijedno ulagati te su uz pomoć donacija uspjeli obnoviti inženjerske timove, ali operativnost helikoptera prošle godine pala je na nizak nivo.

No, u decembru su tri helikoptera nakon nabavke rezervnih dijelova remontirana, a očekuje se da će ove godine stići dva nova helikoptera, dok bi 2022. godine trebala stići još dva.

Ministar Podžić je govoreći o saradnji sa zemljama regiona (Hrvatska, Srbija i Crna Gora) podvukao da je ona na visokom nivou s njima su potpisani bilateralni sporazumi u kojima su precizirane oblasti saradnje i najviše u oblasti školovanja, a Hrvatska radi na pomoći BiH na njenom putu ka NATO-u.

Ove godine planirano je 40 aktivnosti sa Srbijom od toga 13 u BiH, dok su s Hrvatskom planirane 42 aktivnosti od kojih će 14 biti organizirano u BiH, a kada je u pitanju subregionalna kontrola postoje također potpisani dokumenti o kvotama.

Iako u Bosni i Hercegovini još uvijek nema konsenzusa kada je u pitanju angažiranje Oružanih snaga BiH na zaštiti istočne granice, ministar Podžić je ponovio da će se problem migracija dodatno komplicirati bez bolje kontrole tog dijela BiH što Granična služba nije u stanju sama raditi.

"Oružane snage trebaju pomoći u boljoj kontroli istočne granice. Svi koji tvrde da to zakonski nije moguće nisu u pravu i stoga je potrebno postići konsenzus te omogućiti da vojska pomogne u zatvaranju granice jer je to jedini način da se ovo pitanje riješi", podvukao je Podžić.

Ministar naglašava da je prošla godina bila veoma karakteristična kada je u pitanju pomoć Ministarstva odbrane i Oružanih snaga civilnim strukturama zbog pandemije koronavirusa i pitanja migranata te je izdat veliki broj vojne opreme od 1.300 kreveta i 50 kontejnera do šatora.

Ocijenio je da je zbog pomoći tih institucija na neki način spašena humanitarna kriza u Unsko-sanskom kantonu naglašavajući da je time "spašen obraz" i Evropskoj uniji i institucijama BiH.

Zbog opravdanih zahtjeva da se migranti izmjeste iz urbanih sredina napravljen je kamp, a u ovoj sedmici će se graditi plato na kojem će biti postavljeni kontejneri za stabilnije naselje za migrante.

Ministar Podžić zatražio je da se poštuje zakon jer su Oružane snage BiH posljednja instanca u lancu intervencije u civilnom sektoru budući da postoje općinski, kantonalni i entitetski štabovi civilne zaštite.

"Mi jesmo vojska naroda BiH koji je navikao da mi to najbrže i najjednostavnije uradimo te je odmah udar na Oružane snage bez drugih organizacija koje su prvenstveno zadužene za to", podvukao je ministar.

Tu je i pitanje vraćanja opreme te je Podžić pozvao niže nivoe vlasti i građane da vode računa o opremi koju je potrebno vratiti, a ne da se taj posao obavlja uz pomoć policije i sudskih sporova što usložnjava situaciju.

"Ne možete stalno davati opremu i ne vraćati je jer možete doći u situaciju da ostanete bez opreme, a međunarodne institucije su poslije poplava 2014. godine svu opremu ostavile štabovima civilne zaštite jer po zakonima oni ne mogu ostaviti opremu Oružanim snagama", pojasnio je Podžić.

Jedna od obaveza Ministarstva odbarne i Oružanih snaga jeste pomoć civilnim strukturama, ali je ministar odbrane Sifet Podžić u intervjua za Fenu, pozvao na veće razumijevanje struktura koje su za to prvenstveno zadužene kako bi se Oružane snage sačuvale za moguće veće probleme.