Potvrda nije bila dovoljna: Kako su sarajevske firme sistemskom greškom ostale bez poticaja

Javni poziv za sufinansiranje dijela plaće uposlenih u Kantonu Sarajevo je nedavno okončan. Na njega su se mogli javiti svi privrednici koji ispunjavaju određene uslove (pad prometa, zadržavanje određenog broja uposlenih i izmirenje obaveza prema Poreznoj upravi zaključno sa 9. mjesecom 2020. godine) i tako ostvariti pravo na sufinansiranje.

Negativno iskustvo sa javnim pozivom imala je sarajevska firma Interlogistic koja je i pored ispunjavanja svi uslova ostala uskraćenja za isplatu sredstava.

Tačnije, iako je firma zadržala sve uposlene, ostvarila pad prometa veći od propisanog i izmirila sve dospjele obaveze prema Poreznoj upravi FBiH do dana objave poziva, ipak nije ostvarila pravo na sufinansiranje.

"Odbijenicu po pozivu dobili radi "neizmirenih obaveza” iako smo u pozivu priložili uvjerenje Porezne uprave na dan Javnog poziva sa izmirenim obavezama. Kako u prvom pokušaju nismo prošli na javnom pozivu, tako nismo ni nakon uloženog prigovora i pored toga što smo dobili instrukcije iz ministarstva da priložimo potvrdu uz prigovor i da će nam sredstva biti isplaćena. U obrazloženju na prigovor navodi se da nisu izmirene obaveze po osnovu poreza i doprinosa prema PU FBiH, iako smo u dva navrata priložili potvrde PU FBiH i to iz 2., 4. i 6. mjeseca 2021. godine iz kojih je vidljivo da sve svoje obaveze izmirujemo u zakonskim rokovima unatoč pandemiji", ispričao je svoje iskustvo za portal Akta.ba direktor Interlogistica Nedžad Turnadžić.

"Ovakvim postupanjem Ministarstva u kojem isti zanemaruju javne isprave, te tvrde suprotno onome što ne potvrđuju, dovedeni smo u neravnopravan položaj u odnosu na ostale učesnike javnog poziva i privrednike kojima je priznato predmetno pravo, odnosno diskriminirani smo te nam je nanesena šteta čiju ćemo naknadu potraživati sudskim putem. Očito je da je najavljena podrška Ministarstva propagandnog karaktera i ima za cilj samopromociju istog, te ostaje “mrtvo slovo na papiru i društvenim mrežama” barem u slučaju Interlogistic d.o.o", ističe Turnadžić.

Kako kaže, naknadno je saznao da na poziv nisu prošli zbog greške u sistemu koja je prikazala neizmirene doprinose i tako ostali uskraćeni za 8.000 KM na koje su imali pravo.

ŠTA KAŽE MINISTARSTVO

Iz Ministarstva privrede KS potvđeno je za naš portal da su imali slučajeva koji su uložili prigovore s uvjerenjima da su izmirili porezne obaveze, a dobijeni su podaci od Porezne uprave da imaju status "NE" tj. da nisu izmirili porezne obaveze prema MIP 1023 obrascima.

"Prema informacijama kojima raspolažemo, takvi poslovni subjekti zbog doznaka u 2020. godini od viših nivoa vlasti, konkretno Fedracija BiH, imali su i još uvijek imaju nerasknnjižene sve porezne uplate. Svaki podatak koji se tražio kroz Obrasce provjeravao na način da se provjeri službeno u bazi podataka kojima raspolaže Vlada Kantona - Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo, odnosno u bazama podataka koji su dobijeni službenim putem od nadležnih organa", pojašnjava za portal Akta.ba pomoćnik ministra Jusuf Brkić.

U predmetnim javnim pozivima i propisanim obrascima koji su sastavni dio poziva, od aplikanata se tražilo da popune samo najosnovnije podatke koji su bili elementarni uvjeti za dodjelu sredstava.

Metodologija provjere svih podataka iz Obrazaca podrazumijevala je provjeru podataka službeno u bazi podataka kojima raspolaže Vlada Kantona - Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo, odnosno u bazama podataka koji su dobijeni službenim putem od nadležnih organa.

"Napominjem da su traženi podaci bili eliminatorni, a njihova važnost crpila se iz zakonskih propisa", kaže Brkić.

Sva ostala zakonska dokumentacija koja se ranijih godina tražila za učešće na javnim pozivima, ovaj put nije tražena od poslovnih subjekata, jer su se službeno podaci izuzimali iz gore spomenutih baza podataka u kojima se nalaze podaci oko 32.000 poslovnih subjekata sa svim pojedinostima.

Svi podaci su nekoliko puta traženi od nadležnih institucija, po raznim osnovima, a samim "unosom" , odnosno ažuriranjem podataka iz baza podaka u aplikaciju za obradu javnih poziva koju je Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo izradio za obradu podataka i prijava po javnim pozivima, provjeravalo sve navedeno i dolazilo do konačnih podataka.

U navednoj aplikaciji, koja je kao softwersko rješenje napravljena isključivo za ove javne pozive, su zadani svi parametri shodno navedenim javnim pozivima.

"Obzirom na veliki broj prijava (6120), tokom unosa i ažuriranja podataka i parametara, a opet shodno dobijenim podacima iz baza, kod pojedinih subjekata desile su se određene nepravilnosti, koje smo rješavali kroz drugostepeno rješavanje", objašnjava Brkić.

GREŠKA U SISTEMU POREZNE UPRAVE?

Kada firma (za koju su dobili odgovor da nije izmirila obaveze) ode u Poreznu upravu nakon kompletnog uvida u poresku karticu vidi se da je došlo do greške u kojoj se nije adekvatno rasknjižilo i da je do sistema. Nakon toga PU FBiH uredno izdaje uvjerenje, kao što se desilo u slučaju Interlogistic d.o.o. Sarajevo.

Ipak, i kada firma nakon prava na prigovor dostavi Uvjerenje o izmirenim obavezama, Brkić kaže da se moraju voditi bazom koju su dobili.

Svi podaci su nekoliko puta traženi od nadležnih institucija, po raznim osnovama, a samim "unosom", odnosno ažuriranjem podataka iz baza podaka u aplikaciju za obradu javnih poziva koju je Zavod za informatiku i statistiku ks izradio za obradu podataka i prijava po javnim pozivima, dobiju se konačni podaci.

Objašnjava da u toj obradi baze aplikacija može zbog zastarjelih podataka koji se nalaze u institucijama, izbaciti neku grešku, ali to su ipak pojedinačni i vrlo rijetki slučajevi.

Npr. kod prijava za poslovne subjekte registrovane poslije 01.12.2019. godine i subjekata registrovanih poslije 30.09. 2020. godine nisu traženi isti parametri ; po zakonu dužni su u roku osam dana izvršiti prijavu radnika ili direktora kao prve zaposlene osobe, međutim dešava se da zaposle direktora na menađerski ugovor, što sistem i aplikacija ne prepoznaju, odnosno datum registracije bude prije navedenih datuma, a prvi zaposleni radnik je poslije spomenutog datuma i sl. Takvih je slučajeva bilo dosta i svaki od njih je pojedinačno obrađen.

U prvoj fazi obrade, dešavalo se da se prilikom zatvaranja aplikacije, zatvori mjesec mart, a ostane nezatvoren april iz više razloga: npr: bude mjeseci kad poslovni subjekt nema prijavljenih radnika, a aplikacija ne može prepoznati poslovni subjekt koji odjavi sve radnike, a ostavi direktora na menadžerski ugovor, pa ponovo poslije prijavi radnike itd. 

Dodaje da su sve nepravilnosti nastale usljed nemogućnosti softwerskog prepoznavnja spornih podataka, otklanjane manuelnim pregledanjem svake pojedinačne prijave.  

Također, kroz prigovore i obrazloženje prigovora, drugostepena komisija pregledala je ponovo svaku prijavu i uklonila određene nezatvorene aplikacije i eventualne propuste koji su promakli u prvoj obradi podataka, dok su neosnovani prigovori, shodno zakonskim propisima javnih poziva bili odbijeni.

"Propust nije sistemski i ne odnosi se na sve poslovne subjekte. Dakle, propust softwera odnosi se isključivo na prijave poslovnih subjekata koje su, zbog gore navedenih razloga, bile neprepoznatljive aplikaciji i ona ih je kao takve odbijala. Obzirom da smo na vrijeme prepoznali problem, kao što sam već rekao, radili smo manuelnu kontrolu svake sporne prijave", ističe Brkić. 

Kad su u pitanju porezi i doprinosi, također ističe da je Ministarstvo privrede službenim putem pribavljalo podatke od nadležne Porezne uprave Federacije BiH, te po dobivenim podacima i postupalo.

Procedura je veoma jasna: spisak svih aplikanata Ministarstvo privrede dostavilo je Poreznoj upravi FBiH da potvrdi da li su poslovni subjekti, kada su u pitanju porezi i doprinosi, koji su obračunati u skladu i prema MIP 1023 i Obrazcu 2001/2, plaćeni.

"Sve prigovore koji su se odnosili na poreze i doprinose, ponovo smo proslijedili Poreznoj upravi FBiH da nam ponovo dostave informaciju o izvršenim i plaćenim porezima i doprinosima i na osnovu tih podataka smo rješavali prigovore vezane za poreze i doprinose", naglašava.

S druge strane, Turnadžić smatra da je nelogičan rok i opcija prigovora, ako se ponovo provjerava isti podadak.

"Logično je da će provjera potvrditi isto. Samo potvrdom koja ima status javne isprave i zakona u ovom slučaju se dokazuje ili demantuje prva odbijenica. Ovdje se radi o grešci Porezne uprave prvi put, ali i Ministarstva privrede drugi put tj. kada su dali opciju žalbe. Trebali su prihvatiti potvrde, jer mi ne možemo znati da imamo nešto nerasknjiženo ako uredno dobijamo Potvrdu o izmirenim obavezama", poručuje direktor Interlogistica.

Nakon našeg upita Poreznoj upravi FBiH, Turnadžić nam je potvrdio da je PU Ilidža danas rasknjižila neke uplate.

"Dakle, nemamo više "duga" bez da smo uplatili bilo koji iznos. Kako možemo imati dug, pa ne uplatiti ništa, a onda nemati dug?", pita se on.

Iz PU Ilidža smatraju da rasknjiženja nisu dug, te su shodno tome izdavali Potvrdu o izmirenim obavezama, te su shodno tome izdavali Potvrdu o izmirenim obavezama.

"Uslov Javnog poziva nije bio "da ima uredno rasknjižene uplate" nego "da nema duga" a mi nemamo duga, i to smo dokazali potvrdama iz 2.4. i 6. mjeseca, čak smo priložili Potvrdu o izmirenim PDV obavezama, ne samo direktnim (federalnim) porezima", podsjeća direktor Interlogistica.

KAKO NADOKNADITI ŠTETU

Kad je u pitanju nadoknada štete, Brkić kaže da su javni pozivi provedeni u skladu s propisanim uslovima i kriterijima. Tim za obradu svih prijava i Drugostepena komisija su završili svoj posao, a na konačne liste nema prava prigovora, osim ukoliko poslovni subjekt odluči pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.

"Mi smo nakon objave konačnih listi od prije neki dan opet dobili određeni broj upita poslovnih subjekata koji nisu zadovoljni rješenjima Drugostepene komisije. Mi i te prigovore bilježimo i u duhu dobre volje, iako nismo u zakonskoj obavezi, sve ćemo ponovo provjeriti i u aplikacijij i u dokumentovanim podacima jer smo svjesni teške situacije koja je nastala zbog posljedica pandemije, zaključuje on..

Inače, pravo na prigovor imali su poslovni subjekti kod kojih su se desili propusti zbog neprepoznavanja parametara iz prijave u aplikaciji i oni koji su odbijeni zbog neblagovremenog knjiženja poreza i doprinosa, što je utvrđeno naknadnim provjerama u nadležnim organima.

S.Bijedić