Veliki potencijal: Privatni sektor jedan je od glavnih pokretača dekarbonizacije

Pod sloganom "Niskokarbonska budućnost Zapadnog Balkana" u Sarajevu je jučer počelo tradicionalno CETEOR VIII Savjetovanje o energetici. Ovogodišnje dvodnevno savjetovanje, s međunarodnim sudjelovanjem, koje se održava u Sarajevu u hibridnom obliku, posvećeno je dekarbonizaciji.

Jedna od tema bila je Aspekti dekarbonizacije Bosne i Hercegovine iz perspektive različitih razina vlasti, odnosno fokus je stavljen na veze strateškog okvira dekarbonizacije počev od globalnog do lokalnog nivoa. Koji su to potencijali lokalnog nivoa za proces dekarbonizacije, a procjene kažu da je veliki.

Gosti panela bili su Aleksandar Dedinec, ispred Makedonske akademije nauka i umjetnosti, Faruk Hadžić, makroekonomski ekspert, Mirnes Bajtarević, načelnik općine Kakanj, Salhudin Hakulija, direktor kompanije Koming iz Kaknja i Dubravka Bošnjak ispred GIZ-a.

Dubravka Bošnjak  je govorila o evropskom i svjetskom okviru, gdje smo sada i šta radimo te je podsjetila da postoji mnogo inicijativa na različitim nivoima.

Lokalni i globalni nivo

"Mi imamo obavezu izrade nacionalnih planova i to radimo. Moram istaći da sve ono što se dešava u Evropskoj uniji, neovisno od toga što BiH nije članica EU, sve se prenese i na naše područje. Najnovija inicijativa je Zeleni plan EU, koji je najambiciozniji i o kojem se najviše priča , a to je da do 2050. godine Evropa postane prvi dekarboniziran kontinent. Trenutno radimo na  Integriranju energetskog i klimatskog planiranja, gdje se po prvi put i zvanično traži međusektorska saradnja, uključuju se sektori koji nisu do sada bili uključeni. Trenutno u izradi ovog plana, postavljanje ciljeva do 2030, kao prvi milestone, zatim moramo definistai politike i mjere, procjena učinka ovakvog plana. Sve što se dešava na nacionalnom nivou, preslikava se na lokalni nivo. Mi ćemo im svakako pomoći (gradovima i općinama), ali je potrebna koordinacija nacionalnog i lokalnog nivoa“, rekla je, između ostalog, Bošnjak.

Aleksandar Dedinec prenio je iskustva Sjeverne Makedonije, stavljajući fokus na makroekonomska pitanja, a glavni kriterij je BDP.  

"Do 2040. cijena struje i gasa će sigurno rasti. Međutim, cijena struje će rasti još više ako ne usvojimo mjere dekarbonizacije. Benefit je da možemo oko 10.000 radnih mjesta otvoriti u Sjevernoj Makedoniji“, kazao je.

Faruk Hadžić se osvrnuo kako ovakve investicije mogu uticati na ekonomiju države.

Ogroman potencijal

"Trebamo znati po sektorima, koji sektor i u kojoj mjeri vrši doprinos našem BDP-u. U BiH građevinski sektor čini u prosjeku 5% BDP, on ima kontribuciju. Dakle, u BiH bruto investicije čine 50% u građevinski sektor, ali se ne pretvaraju u dodatnu vrijednost, to je jedan od problema. To znači da kroz ovaj model možemo jasno procijeniti koliko će svaka marka u građevinarstvu doprinjeti BDP. Potencijal u BiH za unaprijeđenje energetske efikasnosti je oko 12 milijardi KM (stanogradnja), što je jako veliki potencijal. Potencijal ulaganja u građevinski sektor, mogu dovesti do bržih stopa ekonomskog rasta“, istakao je.

Općina Kakanj je specifična općina, jer ima i rudnik i termoelektranu, te cementaru. Ovaj proces dekarbonizacije imat će uticaj na ovu općinu, ali i bolji život sugrađana.

"Općina već godinama implementira određene stvari, nedavno smo potpisali i Inicijativu regija čistog zraka te stalno radimo na animiranju ovakvih i sličnih projekata“, kazao je načelnik Bajtarević.

Hakulija je prenio svoje iskustvo izgradnje fotonaponskue elektrane, mikropostrojenja koje je izgrađeno na krovu objekta poslovne hale.

"Inicijativa o pokretanju električne energije iz obnovljivih izvora je počela prije 2-3 godine. Projekt je vrlo primamljiv. Ali sama izgradnja iziskuje pribavljanje dozvola od općinskog do federalnog. Mnogo je poslovnih subjekata koji su zainteresovani u ovu oblast.Međutim, moje iskustvo je da dosta investitora odustane, zbog pribavljanja dokumentacije. Trebalo nam je više od godine da pribavimo svu dokumentaciju. Mnogo investitora baš u ovoj fazi odustane. Sam proces fotonaponske elektrane je vrlo jednostavan i traje 4-5 dana, to je najlakši dio ovog procesa. Nakon toga ide testiranje mreže i puštanje u probni rad. Samo održavanje i distribucija ne iziskuje neka posebna ulaganja i puno vremena. Vrlo jednostavno, sve je definisano u projektnoj dokumentaciji", pojasnio je. 

Jedan od zaključaka panela jeste da je upravo privatni sektor jedan od glavnih pokretača dekarbonizacije. 

B.K.