Općina Kakanj je od 2023. do 2025. godine potrošila gotovo sva raspoloživa sredstva od naknada ostvarenih radom termoelektrane – više od 8,09 miliona KM. Ipak, nijedna marka iz ovih sredstava nije usmjerena na projekte zaštite okoliša i energetske efikasnosti, pokazala je nova revizija učinka Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH.
Revizori su analizirali upravljanje naknadama od termoelektrana u Kaknju i Tuzli, s posebnim fokusom na to koliko njihovo korištenje doprinosi zaštiti okoliša i poboljšanju životnih uslova građana.
Kakanj je u periodu 2023–2025. raspolagao sa ukupno 8.128.021 KM, od čega je potrošeno 8.091.769 KM, odnosno više od 99 posto raspoloživih sredstava.
Međutim, revizori upozoravaju da visok procenat realizacije budžeta ne znači istovremeno i efikasno korištenje novca.
"Visok nivo realizacije raspoloživih sredstava Općine Kakanj ne može se poistovjetiti s efikasnošću njihovog korištenja, imajući u vidu da sredstva nisu utrošena u namjene povezane sa zaštitom okoliša, nego za redovne budžetske aktivnosti", navedeno je u izvještaju.
Oko 95 posto novca otišlo na "lokalni ekonomski razvoj"
Prema nalazima revizije, oko 95 posto sredstava Kakanj je usmjerio na aktivnosti koje je klasificirao kao lokalni ekonomski razvoj.
Istovremeno je, navode revizori, u potpunosti izostalo finansiranje projekata i aktivnosti iz oblasti zaštite okoliša i energetske efikasnosti.
Problematično je i to što nije bilo moguće jasno utvrditi na koji način su aktivnosti finansirane pod kategorijom lokalnog ekonomskog razvoja zapravo doprinijele njegovim ciljevima. Revizori navode i da u Kaknju nije uspostavljena jasna veza između planiranih aktivnosti i prioriteta zaštite okoliša iz planskih dokumenata, niti su utvrđeni specifični i mjerljivi okolišni ciljevi i indikatori učinka.
Najviše novca za sport, poljoprivredu i poduzetništvo
Izvještaj detaljnije pokazuje gdje je novac završavao. Najveći pojedinačni rashod iz naknada bio je transfer za sport, na koji je otpalo 28 posto ukupno utrošenih sredstava. Novac je korišten za redovne troškove rada i takmičenja sportskih klubova, među kojima su režijski troškovi, zakup objekata, nabavka opreme, prijevoz i učešće na takmičenjima.
Na programe podsticaja u poljoprivredi otpalo je 18 posto, dok je za programe podsticaja razvoja poduzetništva i obrta izdvojeno 16 posto ukupnih sredstava.
Naknadama od termoelektrane finansirane su i stipendije učenicima i studentima, sufinansiranje prijevoza srednjoškolaca te podrška radu različitih udruženja, uključujući Merhamet i Crveni križ, udruženja povratnika, nacionalnih manjina, oboljelih, penzionera, mladih i kulturno-umjetnička društva.
Revizori ne spore da je riječ o aktivnostima od značaja za lokalnu zajednicu. Međutim, ukazuju na to da one predstavljaju redovne funkcije i zakonske obaveze lokalne samouprave, zbog čega zaključuju da su naknade od termoelektrane u Kaknju korištene kao dodatni izvor finansiranja tekućih budžetskih potreba.
Nije utvrđeno nenamjensko trošenje
Važno je naglasiti da Ured za reviziju nije utvrdio da je Općina Kakanj ovaj novac trošila nenamjenski. Općina je u svom odgovoru revizorima navela da su sredstva korištena namjenski i u skladu sa Zakonom, prvenstveno za projekte lokalnog ekonomskog razvoja. Naveli su i da projekte zaštite okoliša finansiraju iz drugih izvora, posebno sredstvima Fonda za zaštitu okoliša.
Revizori su ovu činjenicu jasno konstatovali, ali i upozorili:
"Iako Zakon predviđa mogućnost korištenja ovih sredstava i za lokalni ekonomski razvoj, usmjeravanje oko 95% sredstava u ovu namjenu, uz potpuno izostajanje finansiranja zaštite okoliša i energetske efikasnosti, ukazuje na neravnomjernu strukturu njihovog korištenja.", istaknuto je.
Nema jasnog mjerenja šta je Kakanj dobio za potrošene milione
Revizija je otvorila i pitanje efekata potrošenog novca. Utvrđeno je da se ostvareni rezultati i efekti korištenja naknada, uključujući njihov doprinos poboljšanju životnih uslova građana, ne utvrđuju niti sistematski prate i analiziraju.
Zbog toga nema kvalitetne osnove na kojoj bi se moglo procijeniti koje investicije daju najveću korist lokalnoj zajednici i prema tome budući novac usmjeravati na smanjenje zagađenja zraka, vode i tla te sanaciju degradiranog zemljišta.
To je posebno značajno zbog veličine ovih prihoda za Kakanj. Naknade od termoelektrane činile su čak 10 posto realizovanog budžeta Općine u 2023. godini, dok je njihov udio u 2024. i 2025. iznosio po osam posto.
Ured je utvrdio i da kriteriji za izbor korisnika nisu postojali za sve programe i aktivnosti finansirane ovim novcem. U pojedinim slučajevima kriteriji nisu bili unaprijed definisani i javno dostupni, što je, prema ocjeni revizora, umanjilo transparentnost i objektivnost postupka.
Revizori traže preispitivanje dosadašnje politike
Generalni zaključak Ureda za reviziju je da nadležne institucije nisu osigurale sve potrebne pretpostavke za efikasno upravljanje naknadama od termoelektrana, čime je ograničen njihov doprinos zaštiti okoliša u lokalnim zajednicama.
Sam regulatorni okvir ostavlja dosta prostora lokalnim zajednicama jer, kako navode revizori, nisu dovoljno jasno propisani svrha i namjena sredstava, udjeli koji bi trebali biti uloženi u pojedine oblasti – naročito zaštitu okoliša – niti obaveza sveobuhvatnog izvještavanja o njihovom korištenju.
