Panelisti Sarajevo Business Foruma: Smanjite birokratiju i investitori će doći

U Bosni i Hercegovini posluje veliki broj turskih privrednika koji su spremni da nastave svoje poslovanje u ovoj zemlji, no svi oni se žale na preveliku birokratiju koja im je glavna prepreka za investiranje, kazao je danas Murat Yalcintas, predsjednik Trgovinske komore Istanbula i potpredsjednik Unije privrednih komora i berzi Republike Turske (TOBB).

(Foto: Murat Yalcintas)

Obraćajući se prisutnima na Sarajevo Business Forumu, Yalcintas je istakao da je turska poslovna zajednica opredijeljena da pomogne razvoju balkanskih zemlja, posebice Bosni i Hercegovinu, no da i domaće vlasti moraju osigurati povoljniji ambijent za poslovanje.

"Uradit ćemo sve što je u našoj moći da pomognemo razvoju mira i stabilnosti, a najbolji način da se to ostvari jeste stvaranje dobre ekonomske strukture. Ipak, teško ćete dovesti investitore ako ne smanjite birokratiju", poručio je on.

Tokom panela "South-East Europe as an Island of Economic Development" (Jugoistočna Evropa kao otok ekonomskog razvoja), Yalcinatas je naglasio da Turska trenutno predstavlja 16. ekonomsku silu na svijetu. Cilj im je da do 2023., kada Turska bude slavila sto godina od uvođenja demokratije, uđu među top deset svjetskih ekonomskih sila.

Kako bi ostvarili ovaj cilj, turske vlasti napravile su strateški plan koji se bazira na tri projekta: modernizacija carinske službe, jačanje izvoza i građevinske industrije.

"Turska trenutno izvozi svoje proizvode u preko 200 zemalja svijeta, a devedeset posto tih proizvoda su industrijske robe. Više od 60 posto tih proizvoda izvozimo u Evropu i Sjedinjene Američke Države. Sve smo to postigli u zadnjih dvadeset godina, kada smo sebi dali jasan cilj. Danas jedan od tri televizora koja se prodaju u Evropi su napravljeni u Turskoj. Imamo iskustvo te smo spremni iskoristiti svoju ekspertizu i pomoći razvoj BiH", kazao je Yalcintas.

On je također dodao da Bosna i Hercegovinu mora iskoristiti dobru stratešku poziciju između Istoka gdje je uglavnom smještena proizvodnja, te Zapada gdje je koncentrisana potrošnja.

Panelist Treće međunarodne investicijske konferencije Sarajevo Business Forum koju organiziraju Bosna Bank International (BBI) i Islamske razvojne banke (IRB), bio je i američki ambasador u BiH Patrick Moon.

(Foto: Patrick Moon)

On je istakao da elektroenergetski i poljoprivredni sektori BiH imaju veliki potencijal, no za njihovo iskorištavanje potrebno je provesti ekonomske i političke reforme.

"Bosni i Hercegovini trebaju investicije te da samo uređeni sistem može privući investitore. Politike vlada u BiH moraju ići u smjeru rješavanja problema korupcije, odnosno administrativnih problema koje onemogućavaju investicije", poručio je Moon.

Predstavnik Svjetske banke Per Kjellerhaug tokom svog izlaganja je podsjetio da je ova finansijska institucija od 1996. godine pa do danas u Bosnu i Hercegovinu uložila 1,6 milijadri eura kroz 67 projekata.

On je podsjetio da je globalna ekonomska kriza koja je pogodila Bosna i Hercegovinu odrazila kroz pad potražnje i pad izvoza. Također, svake godine se se za prosječno 5,5 posto smanjivale i strane investicije.

"Kada govorimo o najvećim izazovima koji čekaju BiH, to bi svakako bila povećanje broja stranih ulaganja, štednja, jačanje privatnog sektoira te ulaganje u obnovljive izvore energije", istakao je Kjellerhaug.

Kao i prethodni govornici, Kjellerhaug je ukazao da prioritet u narednom periodu treba biti smanjenje birokratije i te zakonske rascjepkanosti u BiH..

"Politička stabilnost je ključna stvar kada se investitori odlučuju da li će ulagati u određenu zemlju, a s druge strane birokratija je nešto što ih često odvlači od pokretanje posla", napomenuo je on.

Tokom prezentacije o perspektivama regionalne investicijske klime, Kjellerhaug je naveo da i na rezultate posljednjeg izvještaja "Doing Business" prema kojem je Makedonija napravila veliki napredak kada je u pitanju stvaranje uslova za poslovanje, dok je Bosna i Hercegovina zauzela nepopularno 125. mjesto.

Ipak, napredak u određenim oblastima je ipak vidljiv. Zahvaljujući digitalizaciji vlasničkih knjiga, smanjen je broj dana za dobivanje građevinske dozvola, a manje vremena je potrebno i za registraciju djelatnosti.

Što se tiče stranih ulaganja u pojedine oblasti, ocijenjeno je kako su mediji i transmisija električne energije najmanje "otvoreni" za strane investicije, dok je oblast obnovljivih izvora energije potpuno otvorena za strane investicija.

Nermina Voloder