Poskupljenja će pojesti povećanje plata

Poskupljenja repromaterijala, energenata, sirovina, ali i inflacija, uprkos najavljenom rastu plata, negativno će uticati na džep radnika u Republici Srpskoj, smatraju sagovornici "Nezavisnih".

Naime, prema prošlosedmičnim podacima Zavoda za statistiku RS, ukupan indeks potrošačkih cijena u Republici Srpskoj u decembru 2021. godine u odnosu na decembar 2020. godine u prosjeku je viši za 5,9 odsto, dok je prosječna plata nakon oporezivanja u Republicu Srpskoj isplaćena u decembru 2021. godine,  iako nominalno veća za šest odsto, realno povećana tek za 0,1 odsto.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, kazao je za "Nezavisne" da prosječna plata trenutno iznosi 1.038 KM, te da je na ovo povećanje najviše uticala prerađivačka industrija, u kojoj su najviše rasle plate. 

"Inflacija utiče i uticaće prije svega na robu široke potrošnje, a za privredu je najpogubnije da su narasle cijene repromaterijala, energije, ali i rada. Iako sada inflaciju više vežemo za robu široke potrošnje, ovo će sigurno dovesti do problema kako uskladiti s jedne strane povećanje cijena repromaterijala i svega ostalog, a sa druge strane kako da plate prate povećanje svega", naglasio je Ćorić.

Dodao je da je činjenica da je prošle godine povećana minimalna plata za iznos koji je veći nego što je procenat inflacije.

"Treba vršiti određene akcione mjere ili planove kako suzbiti inflaciju, jer ako i to krene sa svim tim problemima, sa cijenama repromaterijala, energije, cijene rada i ako se budemo još borili i s inflacijom koja nigdje nije donijela ništa dobro, imaćemo zaista jednu neizvjesnu, problematičnu i izazovnu 2022. godinu. Ovo nije u skladu s onim pretpostavkama da će poslije krizne 2020, pa i 2021. godine, zbog pandemije virusa korona, 2022. biti godina stabilizacije. Svi ovi nagovještaji govore da će biti dosta teže nego što se to moglo pretpostaviti pred kraj prošle godine", objasnio je Ćorić.

Sa druge strane, Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, smatra da je emigracija stanovništva najveća kada kupovna moć plate iznosi između 40 i 70 odsto kupovne moći plate u zemlji u koju se imigrira.

"Dok plata ne dosegne kupovnu moć od 70 odsto kupovne moći u Njemačkoj, mi ćemo imati stalnu imigraciju, a ova inflaciona kretanja i rast plata su dokaz da se samo odlaže ono što je neminovno, te da će imigracija duže trajati. Ovim ćemo imati posljedice po privredni rast jer kad ostanete bez stanovništva, ono što se smatralo do tada realnim, sutra se neće moći uraditi. Ovo je vrlo loša poruka i mi umjesto da smanjujemo jaz u odnosu na, na primjer Njemačku, mi ga održavamo i produbljujemo. Smatram da će sve ove stvari imati veoma negativne implikacije na budućnost u ovoj zemlji", naglasio je Đogo.