Zdravstveno osiguranje na Ugovore o djelu dodatni izvor finansiranja vlasti

Sve veći broj građana u našoj zemlji pronalazi alternativne načine za zaposlenje, a jedan od njih je i rad za inostrane klijente ili domaće kompanije na Ugovor o djelu koji najčešće koriste freelnaceri. Najčešće su to poslovi koji su vezani za IT, jer kompanijama ne trebaju stalni uposlenici za neke poslove kao što je na primjer izrada web stranice.

Kada osoba radi za kompaniju na ugovor o djelu ili autorski ugovor, poslodavac koji je angažovao radnika za njega obračunava i isplaćuje doprinose za PIO i zdravstveno osiguranje . Također, slična je procedura i na uplatu iz inostranstva, ukoliko podliježe oporezivanju, radnik je dužan sam sebi obračunati dio zdravstvenog osiguranja i porez na dohodak te ih uplatiti.

I ništa to ne bi bilo neobično da osoba koja plaća zdravstveno osiguranje ima mogućnost i da ga koristi. No, nema tu mogućnost. Zakonodavno rješenje vas obavezuje da morate plaćati uslugu koju ne možete koristiti. 

Na osnovu Ugovora o djelu ne može se ostvariti zdravstveno osiguranje

Članom 53. Zakona o zdravstvenom osiguranju propisano je da pravo iz obaveznog zdravstvenog osiguranja može ostvariti samo lice kome je utvrđeno svojstvo osiguranog lica, a to svojstvo utvrđuju kantonalni zavodi osiguranja. 

Prema članu 19. stav 1. Zakona o zdravstvenom osiguranju osiguranici su i "lica koja su u radnom odnosu u preduzećima, ustanovama, zadrugama i drugim oblicima organiziranja, kod radnika koji samostalno obavljaju djelatnost ličnim radom, sredstvima u svojini građana, kod radnika koji ličnim radom  samostalno u vidu zanimanja, obavljaju profesionalnu djelatnost, na teritoriji Federacije".

U vezi navedenog iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH napominju da je članom 2. Zakona o radu propisano da se zaključivanjem ugovora o radu između poslodavca i zaposlenika zasniva radni odnos.

Sa druge strane ugovor o djelu je institut obligacionog prava, koji je uređen obligacionim odnosima, a kojim je propisano da se ugovorom o djelu uposlenik obavezuje da obavi određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari ili izvršenje nekog intelektualnog ili fizičkog rada  i sl., a naručilac se obavezuje da mu zato isplati naknadu.

Bitni elementi ovog ugovora su dakle djelo i naknada. Za pojam djela bitan je sam rezultat rada, a ne samo obavljanje rada, čime se ovaj ugovor bitno razlikuje od ugovora o radu.

"Dakle saglasno citiranim odredbama važećeg Zakona o zdravstvenom osiguranju kao i drugim odredbama ovog Zakona, a vezano za primjenu navedene odredbe Zakona o radu, ugovor o djelu nije osnov za sticanje svojstva osiguranika i ova lica ukoliko ispunjavaju druge uslove propisane ovim Zakonom mogu biti zdravstveno osigurana ali  po drugim osnovama", navode iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.

Novi zakon u proceduri od 2016. godine

Prema informacijama sa kojima ovaj Zavod raspolaže u proceduri donošenja je "novi" Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju čijim je jednim od radnih tekstova/Nacrta bilo predviđeno da status osiguranika stiču i "lica koja obavljaju poslove, po osnovu ugovora o djelu, po osnovu autorskog prava, kao i po osnovu drugih ugovora kod kojih se za izvršeni posao ostvaruje naknada., ako ne mogu biti osigurana po drugom osnovu''.

Ovaj zakon je u proceduri još od 2016. godine, ali on ne nudi riješnje kojem se nadaju freelanceri.

"Taj zakon se  nalazi u proceduri od 2016. godine i njime su povećane stope doprinosa na čak 13,5%, a opet nećete moći koristiti uslugu koju plaćate. Ustvari, novim zakonskim rješenjem se izjednačuju po obavezama oni koji imaju stalni rad i oni koji su povremeno angažovani kroz povremenu aktivnost, bez mogućnosti korištenja istih prava.

Kod nas često možete čuti izreku da se ne treba bosti sa rogatima. Međutim, dovedeni smo u situaciju da nam se na bezobrazan način uzima teško zarađeni novac, a ne pruža ništa za to što plaćamo. Kada pokušate ukazati na taj problem i kod nadležnih, svi okreću glavu ili sliježu ramenima govoreći „da je takav zakon i da su nemoćni“. Rješenje je vrlo jednostavno. Nećete vjerovati, potrebno je izbrisati samo jedan stav zakona kako bi se ukinula naplata nečega za što bacate novac u bunar", kazao je Faruk Hadžić, ekonomski analitičar.

Novac prikupljen od ovih ugovora je prilično velik. Zvanični podaci pokazuju da je samo po osnovu ugovora o djelu u FBiH za period 2015-2019. ostvareno čak 772 miliona KM dohotka i to za 507.399 ugovora. U istom periodu, po osnovu autorskih ugovora ostvareno je 84,7 miliona KM i to po osnovu 49.570 ugovara. Prijavljene uplate iz inostranstva su bile manje i iznosile su 31,7 miliona KM.

Prijedlog izmjena zakona koje struka predlaže jeste da se naplata ovog doprinosa ukine za povremene aktivnosti. Ostaje da se vidi da li će ih vlast poslušati ili će pak nastaviti uzimati novac za uslugu koja se ne može koristiti.

Zdravstveno osiguranje koje ne mogu koristiti neće biti jedini problem za freelancere ukoliko se usvoji predloženi novi zakoni o doprinosima i porezu na dohodak u Federaciji BiH slijede novi nameti.

E.O.