Sa skupa o uticaju poskupljenja električne energije: Privrednicima se mora dati sloboda djelovanja

Izjednačavanje kriterija elektroprivreda u BiH, problemi kompanija sa procjenom potrošnje električne energije do 20. u mjesecu, zakonska regulativa, što prije donošenje zakona o obnovljivim izvorima energije, CO2 neutralnost, povećanje energetske efikasnosti, samo su neke od tema o kojima se govorilo na regionalnom događaju koji je jučer održan u Travniku. 

Panel diskusiju na temu "Uticaj poskupljenja električne energije na privredu i strane investicije u BiH" organizirali su Predstavništvo njemačke privede u Bosni i Hercegovini - AHK BiH i kompanija GS-Tvornica mašina Travnik.

U uvodnom izlaganju obratila se Stefanie Ziska, direktorica Predstavništva njemačke privrede u BiH, izražavajući nadu da će panel ponuditi rješenja i interesantne informacije po pitanju ove aktuelne teme.

Domaćica skupa Snježana Köpruner, direktorica GS TMT Travnik istakla je da živimo u izazovnom vremenu po pitanju energije, materijala, repromaterijala, fluktuacije radne snage.

"Energetska kriza je pogodila sve i moramo znati u kom smjeru ići dalje kako bi privreda Bosne i Hercegovina ostala konkurentna na tržištu. Mora nam se dati sloboda djelovanja i moramo iskoristiti tu našu energetsku povoljnost da imamo jeftiniju energiju", poručila je ona.

Smatra da elektroprivrede moraju davati iste uvjete privrednicima i izuzetno je važno donošenje zakona o obnovljivim izvorima energije koji će biti što liberalniji kako bi privrednici zadržali, ali i unaprijedili konkurentnost.

Potaknuti proizvodnju obnovljivih izvora energije

"Država mora potaknuti proizvodnju obnovljivih izvora i ako je 200 privrednika spremno uložiti u to, onda bi time smanjili porez na CO2. Mora se privrednicima omogućiti da uđu u tu avanturu, kako bi se uložena investicija vratila što ranije", istakla je.

Šaban Rizvić – BNT Holding i član UO Udruženja poslodavaca, kazao je da vlast u BiH nije prepoznala ono što je EU davno jeste i da su osnovni problemi zakoni o električnoj energiji, tj. energiji.

"Sve zemlje u regiji su uskladile zakone kako je tražila Evopska unija direktivama iz 2009, osim Bosne i Hercegovine", kazao je Rizvić, dodajući da je BiH sada u sivoj zoni.

Premijer Vlade Srednjobosanskog kantona Tahir Lendo, kao jedini predstavnik vlasti, izrazio je zahvalnost što se panel diskusija održava u Travniku jer je neophodno čuti kojim putem treba ići u vrijeme energetske krize i divljanja cijena u cijelom svijetu.

Složio se da nismo idealno društvo i da nedostaje dorada u zakonskim procedurama.

"Mi smo pokusni kunići na tragu uređenja zakonske legislative u skladu sa evropskim direktivama. BiH je nasljeđe jednog zatvorenog sistema koje je imalo gotovo sve prljave industrije i najveće zagađivače", kazao je. 

Naglašava da je Srednjobosanski kanton dao najviše koncesija u obnovljive izvore energije i da će i dalje raditi na povećanju sunčane energije.

Denis Bešić, rukovodilac razvoja u GS TMT i energetski menadžmemt, kazao je da je Zapadna Evropa davno prepoznala energetske probleme.

"U skladu s tim je i BiH reagovala i potpisala ugovor s Energetskom zajednicom. On se sada bliži kraju i javljaju se egzaktni problemi, a jedan takav je i posljupljenje električne energije. Znali smo da će on doći, ali BiH nije na vrijeme reagovala", kazao je Bešić.

Osvrnuo se i na postojanje tzv. "džentlmenskih ugovora" između elektroprivreda odnosno distributera u BiH o kojima se javno ne govori. 

"Svi mi koji smo tražili ponude o snabdijevanju električnom energijom dobijali smo skoro iste odgovore, a bazirale su se na tome da elektroprivrede neće narušavati entitetske granice, te da neće isporučivati energiju kupcima u drugim entitetima", istakao je on.

Evropa mora biti C02 neutralna 

Mahmut Galijašević, predsjednik Wirtschaftsverein BiH i direktor Mann+Hummel BA kazao je da je direktno ispred Udruženja poslodavaca FBiH bio uključen u pregovore sa Vladom FBiH, smatra da se ona nije najbolje snašla u tom momentu, zbog zakona iz 2016. godine u kojem je Vlada FBiH potpuno liberalizirala tržište električne energije.

Govorio je o CO2 neutralnosti koja će biti u budućnosti biti stvar konkurentnosti kompanija. 

"Evropa je odlučila da do 2050. godine će biti CO2 neutralna, a za bh. kompanije u BiH to znači da svaka kompanija mora odrediti svoj plan. U skladu s tim, Mann+Hummel BA ima plan da do 2030. godine budemo CO2 neutralni u svim fabrikama svijeta, a do 2050. u cijelom lancu snabdijevanja. To je jedan potpuno novi aspekt koji u BiH, nažalost, zanemarujemo", poručio je Galijašević.

Istakao je da je automobilska industrija, vođena je ciljevima Evropske unije, vrlo aktivna u Co2 neutralnosti i da svaka kriza stvara šanse, a Bosna i Hercegovina u tome kasni.

Kulovac Meho iz firme Nlogic podsjetio je i na obaveze koje smo potpisali ugovorom sa Energetskom zajednicom, odnosno da će BiH do 2020. godine emisiju CO2 smanjiti za 20 posto, energetsku efikasnost kompletnih objekata povećati za 20 posto i povećati proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije za 20 posto. 

"Nažalost, niti jedan od ta tri parametra nije upotpunosti ispunjen, a sada se najviše radi na energetskoj efikasnosti objekata, pogotovo javnih institucija", kazao je on.

Na kraju događaja ProCredit banka je prezentirala načine finansiranja mogućih alternativnih rješenja, odnosno solarnih panela.

Cijelu panel diskusiju pogledaje u nastavku.

S.B.