Dominik Raškaj: Plaće u Europi teško prate inflaciju, to će uticati na povratak radne snage u BiH

Na oglase u BiH odavno se niko ne javlja, jedino rješenje je uvoz radne snage iz Pakistana, Bangladeša, Indije ali je upitna kvaliteta te radne snage koja može utjecati i na kvalitetu samog proizvoda. Iz tog razloga potrebno je olakšati procedure za prijavu radne snage kako bi jednim dijelom nedostatak nadomjestili sa Ukrajinskom radnom snagom koja je ipak prilagođena EU tržištu, navodi Dominik Raškaj, agent za zapošljavanje i stručnjak za marketing i odnose s javnošću. 

Raškaj ističe kako u Bosni i Hercegovini ima posla za onoga ko želi da radi i to kvalitetnih poslova sa optimalnim primanjima, pozivajući tako građane Bosne i Hercegovine da ipak pokušaju pronaći zaposlenje u našoj zemlji, prije nego što odu u inostranstvo. 

Trenutna neprilika i kriza treba se u BIH iskoristiti kao velika prilika za ekonomski rast, jačanjem vlastite proizvodnje i privlačenjem stranih investitora i ulogom neutralnosti može se puno učiniti za bh. građane. Smatra da će brojne firme vjerojatno polako tražiti nova tržišta za proizvodne pogone na Balkanu ponajprije u BiH i Srbiji, tačnije zemlje koje imaju više slobode i neutralnu politiku.

O ovim temamama i generalno problemu nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini i nedostatku radne snage, razgovarali smo s Dominikom.

U kojem sektoru je najveća potražnja za radnom snagom u BiH?

- Pa gledajte, situacija je zaista zabrinjavajuća u svim sektorima, ali ona najveća potražnja je u transportnom, građevinskom (tesari, zidari, armirači, električari), a u posljednjih nekoliko mjeseci i ugostiteljskom sektoru. Dakle, ono što bi nas sve najviše trebalo zabrinjavati jest sektor transporta, koji utječe na sve proizvodne grane pa na kraju krajeva i same građane. ako se uskoro ne nađe adekvatno rješenje suočit ćemo se s ozbiljnim problemima.

Kažete da je određeni broj radnika sram raditi u pojedinim sektorima u BiH iako su dobro plaćeni posebno u građevinskom sektoru, te da se na oglase u BiH odavno se niko ne javlja. Šta smatrate glavnim razlogom tome?

- Ja znam da će se neko pronaći uvrijeđen možda, ali to su činjenice, dakle naši građani ne žele jednostavno biti viđeni ovdje kao radnici u pojedinim sektorima, iako su primanja korektna. Druga stvar koja je veoma važna jeste što se stvara trenutno kriva slika i percepcija da će bolje živjeti u Njemačkoj. Evo bas danas do mene je došla informacija da jednostavno trenutne plaće u Njemačkoj ne mogu pratiti extremnu inflaciju koju imaju i da radnici jedva sklapaju kraj s krajem s plaćom od 2500 EU.  A mislim da je jasno zašto se to dešava pa ponajprije zbog krize s energentima. Osim toga politička situacija i konstantna prepucavanja utječu na to da naši mladi odlaze iz države. I dalje sam mišljenja, ma koliko nekome smiješno bilo, da se u BIH može pristojno živjeti, imati dobru plaću za one koji žele da rade. Današnja omladina želi lako do brze zarade, dalek je put koji je potreban da se postignu određeni rezultati kako bi bili cijenjeni pa i na kraju iznadprosječno plaćeni na tržištu rada.

Uvoz radne snage bh. poslodavcima je davno postalo jedino rješenje. Prema našim informacijama, jedna građevinska firma u Sarajevu očekuje dolazak grupe radnika čak iz Nepala. Iz kojih sve država BiH uvozi radnu snagu?

- Pitanje je vremena samo kada ćemo početi masovno uvoziti radnu snagu iz istočnih zemalja. S obzirom na to da ima naznaka da se pojedine tvrtke presele iz EU s pogonima zbog energenata, ta potražnja će biti još veća. Upravu ste, radnika ima iz Nepala, Filipina a uskoro po nekim naznakama i iz Indije. No, kao i uvijek upitna je kvaliteta.

Koliko je upitna i bitna kvaliteta te radne snage koja može utjecati i na kvalitetu samog proizvoda?

- Gledajte, vi možete dovesti radnike iz trećih zemalja, ali poslodavci moraju znati da ako žele zadržati kvalitetu da imaju kvalitetan proizvod koji plasiraju kupcima onda treba i uložiti u obuku radne snage koja će trajati malo duže kako bi se prilagodili našem tržištu. To iziskuje naravno dodatne troškove ali bez toga gubite kvalitetu pa i kupca, a i radite više štete i samoj imovini pa i voznim jedinicama ako ne prilagodite radnu snagu našem tržištu.

Koje zemlje imaju imaju najveću slobodnu i neutralnu politiku, tačnije iz kojih zemalja je Bosni i Hercegovini tražiti radnike?

- Ja bih se prije bazirao na Tursku. Turci su radišni ljudi, koliko-toliko kvalitetni za razliku od radne snage iz Indije i Nepala i jednostavnija bi bila prilagodba za naše tržište.

Koje procedure treba olakšati za prijavu radne snage kako bi jednim dijelom nedostatak nadomjestili sa Ukrajinskom radnom snagom koja je ipak prilagođena EU tržištu?

- Republika Srpska je uočila moguće probleme i na vrijeme su poslali u proceduru izmjene zakona, to jest olakšat će prijavu radne snage po potrebi određenog sektora. Na isti način što prije treba uraditi i Federacija kako ne bi imali problem sličan kao i Velika Britanija s vozačima kamiona prošle godine. Što se tiče procedure od papirologije, prijave pa do boravišne i radne dozvole koja se treba omogućiti, ali samo u zavisnosti od potrebe tržišta po sektorima.

Šta može najviše uticati na povratak radne snage u BiH?

- Trenutno će najviše utjecati energetska kriza u Europi. Plaće u Europi zaista teško prate inflaciju koja prelazi trenutno i preko 15%, što ipak nije srećom slučaj kod nas.  Tako da očekujem kako se ljeto bude bližilo kraju i kako sve manje naših građana bude moglo pratiti ta enormna povećanja da će se odlučiti vratiti u BiH. Tu naravno država mora obezbijediti, hajdemo reći, dodatni stimulans određenim mjerama kako bi privukli naše građane da se vrate u svoju državu. U BiH se može lijepo živjeti, samo treba biti pametan i na pravi način se postaviti u ovakvim situacijama.

Veliki je broj poslodavaca koji u nedostatku kadra obrazuju radnike, pogotovo učenike, prema vlastitom sistemu stručnog obrazovanja i najmodernijim tehnologijama, zavarivače, CNC operatere, bravare… Smatrate li da je saradnja obrazovnih institucija i privatnog sektora recept za uspjeh ovog problema?

- Treba napraviti detaljnu analizu tržišta i potrebe radne snage po sektorima i na osnovu toga bazirati se na suradnju obrazovnih institucija i privatnog sektora. Naravno bitna je podrška i države koje u ovom slučaju nedostaje, te je primjetno kako su lokalni nivoi vlasti vidjevši probleme uzeli stvar u svoje ruke i daju znatnu podršku pa i onu financijsku kako bi se srednjoškolci i studenti usmjerili na tražena zanimanja. Lijepo je upisati zanimanja koja lijepo zvuče ali ako ne možete u kratkom roku pronaći posao onda je to gubljenje vremena i radnom staža, a godine prolaze.

Koliko je bitna regionalna suradnja susjednih zemalja u rješavanju privrednih i ekonomskih pitanja?

- Jako je bitna trenutno iz više razloga. Kada pogledamo trenutne krize u Europi, pa kod nas i nije tako loše i postajemo jako primamljivo tržište za strane ulagače od Hrvatske, BiH pa do Srbije jer nismo suočeni s energetskom krizom s obzirom na to da imamo alternativna rješenja. Uz to, bitno je napomenuti da države na Balkanu nađu zajednički jezik i po pitanju carinskog prometa  i trgovinske razmjene ali i pronaći model kako zadržati radnu snagu u okviru svojih granica. Ono što stalno govorim, potrebno je razgovarati i smanjiti tenzije nepotrebnim izjavama lokalnih političara koji se bave nacionalnom politikom i diplomatskim putem naci rješenje na obostrano zadovoljstvo u interesu građana.

Razgovarala: Seida Bijedić