"Primanje u ovom sektoru veće od standarda EU"

Dok traju politička prepucavanja u Bosni i Hercegovini, mladi u sve većem broju pakuju kofere i odlaze iz ove zemlje.

Svakodnevno svjedočimo odlascima mlade kvalifikovane radne snage, što dovodi do toga da u Bosni i Hercegovini ostaje sve manje ljudi, a time dolazi i do problema na tržištu rada.

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini živi nešto više od pola miliona mladih, u dobi od 19 do 29 godina. Nema preciznih podataka koliko ih je napustilo zemlju u proteklim godinama, međutim, istraživanja pokazuju da o privremenom ili trajnom odlasku razmišlja svaka druga mlada osoba.

​​​​​​​Dominik Raškaj, marketing i PR menadžer portala Boljiposao.com, rekao je da je situacija na tržištu rada neizvjesna i kompleksna.

“Probleme sa radnom snagom smo imali i početkom COVID-a. Dakle, dvije godine se vuče taj problem, međutim, sada zbog globalnih problema u Evropi, došlo je do još veće nestašice kvalitetne radne snage. Najtraženija zanimanja su u IT sektoru, slijedi ugostiteljstvo, ali i sektor transporta. Zbog Šengena koji je sada bukvalno na granicama Bosne i Hercegovine, duža su zadržavanja roba i tereta, te građani i vozači gube mnogo vremena na tim prelazima”, rekao je za Agenciju Anadolija Raškaj.

Istakao je da “radnici napuštaju transportne kompanije u Bosni i Hercegovini bez obzira na dobra primanja i odlaze na rad u druge susjedne države poput Slovenije i Austrije”.

“U posljednje vrijeme povećan je broj odlazaka i u Hrvatsku. Kritičan je i sektor građevinarstva, od zidara, tesara, vodoinstalatera i električara. Mislim da naši ljudi imaju krivu sliku jer je u Evropi to sve samo ljepše upakovano jer i tamo nije bajna situacija”, naglasio je Raškaj.

Mišljenja je da i u Bosni i Hercegovini ima kvalitetnih firmi koje mogu pružiti primanja koja su solidna za današnji standard života.

“Bosna i Hercegovina je interesantno područje kada je riječ o IT sektoru. Iz cijelog svijeta dolaze brojne kompanije koje ovdje registruju svoje podružnice za cijelu Evropu. Možemo reći da je Sarajevo centar za Evropu kada je riječ o IT-u. Primanja su iznad standarda i Evropske unije. To je sektor koji je, pogotovo sada kada je razvoj tehnologija na nekom vrhuncu, potreban cijelom svijetu. Mi smatramo da će i u narednom periodu to zanimanje biti najtraženije”, pojasnio je Raškaj.

Dotakao se i odlaska velikog broja mladih i cijelih porodica iz Bosne i Hercegovine.

“Država nije reagovala adekvatno kada smo imali COVID krizu i to je bio neki okidač da se u Bosni i Hercegovini zatvori veliki broj firmi. Od 2019. godine taj rast je bio između pet i deset posto, a nakon COVID-a, u 2023. očekujemo rast od još pet posto, dakle, toliki bi mogao biti odlazak mladih iz Bosne i Hercegovine. Možemo se dovesti u situaciju, ako uskoro nešto ne poduzmemo, da nećemo imati radnike koji će dostavljati robu u naše markete”, pojasnio je Raškaj.

Smatra da su najugroženiji sektor turizma i ugostiteljstva.

“U COVID krizi smo ih zaboravili. Nemaju dovoljno pomoći ni od države ni vlasti na lokalnom nivou. Tu je i sektor tekstilne industrije. Mi smo i dalje interesantno područje za sve zemlje Evropske unije. Kada je riječ o tekstilnoj industriji, iz Bosne i Hercegovine najviše se izvozi u zemlje Evropske unije”, izjavio je Raškaj,

Sve više uvozimo stranu radnu snagu: Najviše iz Indije i Pakistana

Firme u Bosni i Hercegovine u nedostatku domaće radne snage počele su uvoziti radnu snagu.

“Najviše se uvoze radnici iz trećih zemalja – Indije i Pakistana. Zabrinjavajuće je, što se moglo vidjeti i iz prakse, da su vozači iz Indije i Pakistana uništavali vozne jedinice. Nisu prilagođeni tržištu Evropske unije i za njih je potrebna dodatna obuka i ulaganje koje je zaista skupo. Ono što bi se možda najviše isplatilo je radna snaga iz Turske. Radnici iz Turske su jako vrijedni i danas imamo situaciju da većina njih gradi autoputeve u Bosni i Hercegovini”, istakao je Raškaj.

Iako iz Bosne i Hercegovine odlazi mlada radna snaga, Raškaj smatra da je ova zemlja ipak u dobrom položaju ako se gledaju druge zemlje regije.

“Neutralni smo u ovoj cijeloj situaciji energetske krize. Svjedoci smo da se u Evropi zatvaraju mnoge firme zbog enormnih cijena plina i energenata. Mislim da trebamo pametno iskoristiti ovu situaciju i poraditi na PR-u same države, da privučemo kvalitetne klijente iz Evrope, da ovdje otvaraju nove pogone jer ako nema investiranja onda nema ni pomaka”, rekao je Raškaj.

Kako je kazao, studenti u BiH upisuju fakultete za zanimanja koja lijepo zvuče.

“Što je zapravo krivo. U jednu ruku, naći ćete posao tu preko neke štele, međutim, to nije dugoročno rješenje. Treba usmjeravati studente na ona zanimanja koja su tražena i dobro plaćena. Građevinski sektor je veliki potencijal”, poručio je Raškaj.

Najveće plate su u IT sektoru.

“I poslodavci iz transportnih kompanija polako počinju shvatati da moraju poduzeti neke veće mjere kako bi zadržali radnu snagu. Bez transporta može nastati kolaps”, rekao je Raškaj.

Gdje je najveća potražnja za radnom snagom?

Najveća potražnja za radnom snagom u Bosni i Hercegovini je u Tuzlanskom i Unsko-sanskom kantonu.

Raškaj je kazao da je jako bitno napomenuti da građani kvalitetan posao mogu pronaći isključivo putem službenih portala za zapošljavanje, a da pri tome ne budu prevareni.