Hoće li nedjelja u BL biti neradna? Privrednici kažu da je Bijeljina loš primjer

Nove podjele između gradonačelnika i skupštinske većine u gradu na Vrbasu donijela je inicijativa o neradnoj nedjelji.

Radi se o jednom od predizbornih obećanja Draška Stanivukovića čiju je konačnu realizaciju najavio u maju, kada je na društvenim mrežama pokrenuta i kampanja sa najavom da će odluka biti usvojena u junu.

Ipak skupštinska većina prijedlog odluke gradonačelnika skinula je dva puta sa dnevnog reda odbijajući tako da o tome i rasprava. Gradonačelnik, uvjeren kako je riječ o društveno korisnoj odluci najavljuje da će na njoj nastaviti da istrajava, ali i da će podići stepen borbe koji bi mogao biti jednak protestima.

"Sindikat radnika je za to, svi trgovci su za to, a da je to prijeko potrebno potpuno je jasno, jer takvu odluku podržava i preko 60 odsto ključnih trgovačkih centara, marketa i prodavnica koji su za takvo nešto. Podržavaju je i cvjećari, prodavnice i mnogi drugi kojih se tiče odluka. Većinski su to žene i majke koje rade u trgovinama", rekao je Stanivuković pozivajući se na istraživnja koja su pokazala da "93 odsto Banjalučana za neradnu nedjelju, kao i sindikat trgovaca, sindikat radnika i 60 odsto trgovina".

Stanivukovićevu inicijativu, osim skupštinske većine osporavaju i politički oponenti van zgrade Gradske uprave, poput predsjednika banjalučkog Gradskog odbora SNSD-a Vlade Đajića.

"Neradnik Stanivuković promoviše nerad. Mi kao ozbiljna koalicija smo tražili mišljenje Područne Privredne komore Banjaluka i ono što smo dobili kaže da bi, u tom slučaju, u tržnim centrima i drugim objektima došlo do otpuštanja 500 radnika, kao i da bi Banjaluka nedjeljom bila pust i mrtav grad", rekao je Đajić navodeći kako bi obim rada restorana bio prepolovljen i da bi u najvećem tržnom centru u Banjaluci oko 150 radnika ostalo bez posla.

Nešto umjereniji od Đajića bio je njegov stranački kolega, predsjednik Skupštine grada Mladen Ilić koji je istakao da je pitanje neradne nedjelje tema kojoj je teško reći ne, ali da su neophodne detaljne analize, s obzirom na to da je riječ o odluci koja bi Banjaluku mogla obilježiti na dug rok.

Kampanju za usvajanje odluke o neradnoj nedjelji vodi i Stanivukovićev saradnik i gradski menadžer Bojan Kresojević. Na svom profilu na Twitteru objavio je video u kojem argumentuje prijedlog o neradnoj nedjelji, navodeći primjer Bijeljine koja je donijela odluku o neradnoj nedjelji i koja, tvrdi Kresojević, zbog toga nema veći broj nezaposlenih.

"Ukupan broj nezaposlenih nepromjenjen 6857, ali treba imati na umu da u sektoru trgovine koji radi nedjeljom preko 75% su žene. I kada gledamo broj nezaposlenih žena on se smanjio sa 4042, na 3971. Na ovaj način podaci su rekli svoje", rekao je Kresojević.

Da podaci za Bijeljinu baš i ne obećavaju, pokazuje stav Područne privredne komore, koja je ovih dana pokrenula inicijativu za stavljanje van snage odluke izražavajući nezadovoljstvo što, prilikom njenog donošenja nije bila konsultovana.

"Privredna društva koja svoj promet pretežno realizuju kroz maloprodajne objekte su Područnoj privrednoj komori Bijeljina prijavila pad ukupnog prometa na teritoriji Grada Bijeljina od približno 10 – 11 %. Takođe, kada je riječ od zaposlenima u sektoru maloprodaje, prema podacima dobijenim od velikih privrednih društava iz ovog sektora, broj radnika angažovanih u maloprodaji smanjen je za 8 – 10 % u odnosu na vrijeme prije donošenja Odluke", stoji u tekstu inicijative u kojoj se navodi i kako veliki trgovački centri bilježe pad ulazaka nedjeljom za čak 87 %.

Inače u inicijativi se navodi i kako odluka o neradnoj nedjelji dovodi u pitanje komparativne prednosti Bijeljine koje ima zbog svog geografskog položaja. Najave da će se potršnja nedjeljom preliti na ostale dane, tvrde, nisu se otvarile, jer gosti iz Srbije, Hrvatske i okolnih opština sada, nedjeljom, ne posjećuju grad.

"Procjene su da oko 40% više gostiju posjećuje Bijeljinu vikendom u odnosu na radne dane. To je ogroman potencijal koji je neophodno iskoristiti. Strani državljani dolaskom u Bijeljinu koriste pogodnosti ostvarivanja prava na povrat PDV-a, sipaju gorivo, a zatim turistički posjete grad i posjete brojne restorane, poslastičarnice, hotele i druge ugostiteljske objekte, što se pozitivno odražava na poslovanje u svim navedenim oblastima", stoji u inicijativi za osporavanje odluke zbog koje se, tvrde u Područnoj privrednoj komori, trgovina u dane vikenda iz Bijeljine već seli u Tuzlu i Orašje.

Kada je riječ o neradnoj nedjelji u Banjaluci, ne ohrabruju procjene Područne Privredne komore u gradu na Vrbasu iz koje navode procjenu da bi odmah po donošenju odluke, bez posla ostalo između 500 i 600 radnika.

Pozivaju se i na anlizu najvećeg tržnog centra u gradu kojeg nedjeljom posjeti i do 14 hiljada kupaca, a u kojoj se procjenjuje pad prometa za više od 15 % u slučaju donošenja odluke o neradnoj nedjelji.

"Velika šteta bila bi nanesena turističkom sektoru Grada, jer je vidljivo da Banja Luku nedjeljom organizovano posjeti veliki broj građana (čak i autobusima kroz šoping ture), od čega nema korist samo trgovina, već i brojni drugi sektori. Dakle, kako je napomenuto, uvođenjem neradne nedjelje Banja Luka bi izgubila status regionalnog centra i mnogo izgubila na turističkom imidžu", stav je Područne privredne komore Banjaluka.

Donošenje odluke o neradnoj nedjelji ponovo je predloženo Skupštini grada koja će o eventualnom stavljanju te tačke na dnevni red odlučitavi na sjednici Kolegijuma zakazanoj za 29. jun.