Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

U RS kroz cijevi i krađe "iscuri" 40% pitke vode

07.09.2022. 08:59 / Izvor: Nezavisne novine
voda

Ukupni gubici u vodovnoj mreži u Republici Srpskoj su iznosili 41.351.000 kubnih metara ili 41,2 posto od ukupno zahvaćene vode, a dok se aktivnije ne bude radilo na rješavanju problema, ovi gubici će uvijek biti na visokom nivou, ističe Predrag Duduković, direktor banjalučkog "Vodovoda".

Ukupni gubici u vodovnoj mreži u Republici Srpskoj su iznosili 41.351.000 kubnih metara ili 41,2 posto od ukupno zahvaćene vode, a dok se aktivnije ne bude radilo na rješavanju problema, ovi gubici će uvijek biti na visokom nivou, ističe Predrag Duduković, direktor banjalučkog "Vodovoda".

Ovo su podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske, a iako su određeni gubici opravdani, kako za "Nezavisne" kažu iz banjalučkog "Vodovoda", ovaj procenat bi mogao biti značajno manji izgradnjom cjevovoda i boljom kontrolom krađe vode.

Kako je kazao Duduković, njihovi gubici za 2021. godinu su za 0,62 posto manji u odnosu na godinu prije, no, kako kaže, oni su i dalje preveliki.

"Uspjeli smo smanjiti gubitke za 0,62 posto, što, iako ne zvuči mnogo, ipak iznosi 200.000 kubnih metara vode, što svakako nije beznačajno", kazao je Duduković.

Kako je dalje istakao, problem prevelikih gubitaka vode je nešto sa čim se nosi cijela Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, a ni susjedne zemlje ga nisu najbolje riješile.

"Prvi i možda najznačajniji razlog prevelikog gubitka vode su stare ili dotrajale cjevovodne mreže", ističe Duduković.

Prema standardima Evropske unije svake godine bi trebalo rekonstruisati dva odsto postojeće mreže, što, kako kaže Duduković, mi ne poštujemo, jer nam je oduvijek bio fokus da provedemo vodu u naselja koja je nemaju, te kada dođe do sanacije postojećih cijevi nemamo više sredstava.

"Sve dok aktivnije ne uzmemo učešće u rješavanju ovog problema ovi gubici će uvijek biti na visokom nivou", zaključuje Duduković.

Drugi razlog, kako ističe, je učestala krađe vode na naših područjima, što podrazumijeva potrošače koji se direktno i nelegalno priključe na cijev i na taj način kradu vodu.

"Zbog ovoga je i došlo do suše u ljetnom periodu, jer kradu radi navodnjavanja, što iziskuje velike količine vode", kaže direktor "Vodovoda".

Treći razlog su određene radnje koje preduzeće sprovodi u sklopu redovnih procesa, kao što su dezinfekcija cijevi, dostavljanje cisterni stanovništvu bez vode te otpuštanje određenog dijela vode radi boljeg pristiska u cijevima.

"Na smanjenje gubitka se značajno može uticati. Primjer su nam države koje su svoje gubitke uspjele svesti na pet do osam odsto i to zamjenom i rekonstrukcijom cjevovoda", kazao je Duduković.

Prema njegovim riječima, kod nas je praksa da popravljamo kvarove na dotrajalim cijevima, ali kada se svaki dan dešavaju kvarovi popravljanje više nema smisla te je potrebna potpuna rekonstrukcija.

Za rješenje ovog problema je potrebno izdvojiti značajna sredstva, kako kod rekonstruisanja mreže, tako i kod otkrivanja nevidljivih kvarova, koji takođe utiču na gubitke.

"Kada ne vidimo kvar, nismo ni svjesni vode koja se gubi. Prošle godine smo uspjeli duplo smanjiti potrošnju vode samo vodeći računa o nevidljivim kvarovima", kazao je Duduković.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, javni vodovodi su prošle godine zahvatili ukupno 100.373.000 kubnih metara vode, što je za 1,2 posto više nego u 2020. godini.

"Prošle godine je ukupna količina isporučene vode veća za 4,9 posto u odnosu na godinu prije, a samo je domaćinstvima ustupljeno 4,7 posto više nego 2020. godine", saopšteno je u Zavodu za statistiku Republike Srpske.

U 2021. godini je zabilježeno 279.982 vodovodnih priključaka, 32 uređaja za pripremu vode za piće, 30 taložnika, 54 filtera, 142 hlorinatora i sedam ostalih uređaja.

PODIJELI:
TAGOVI:

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti