Zbog čega je za 40 posto smanjena proizvodnja krastavaca kornišona u FBiH?

Broj proizvođača krastavca kornišona na području Federacije Bosne i Hercegovine ove godine u porođenju sa prošlom je manji za skoro hiljadu, što se u konačnici odrazilo i na plasman ovog proizvoda na tržište. U odnosu na prethodnu godinu proizvodnja je manja za 40 posto ili blizu tri hiljade tona. Vodi li ovo gašenju ove grane poljoprivrede?

Iako su krastavci kornišoni na parceli Jasmina Selimovića iz Svojata kod Živinica posijani na većoj površini nego prošle godine, a otkup dogovoren i plasiran kooperantima, to se nije mnogo odrazilo na uspješnost ukupne proizvodnje ove poljoprivredne kulture: „Mi u Svojatu imamo najviše svojih proizvođača, što se tiče krastavca kornišona, mada imamo i na strani, jedan dio Tuzle, jedan dio Kladnja i jedan dio Kalesije i opština Živinice“.

Smanjenoj proizvodnji ove godine pogodovale su temperaturne oscilacije, pogotovo tokom noći, mali broj ljudi zainteresiran za berbu, kao i poskupljenje repromaterijala.

"Povećanje cijene repromaterijala nije pratilo povećanje proizvoda krastavca, tako da smo mi povećali cijenu proizvoda za tri posto, a u kompletu repromaterijal i cijena je porasla za 30-40 posto u 2022. godini", navodi Refik Ahmuljić, direktor Zemljoradničke zadruge Gračanka Gračanica.

Teška situacija je i na području Unsko-sanskog kantona, gdje je također zabilježen drastičan pad proizvodnje. Stoga proizvođači pozivaju predstavnike federalnog nivoa vlasti da im pomognu i daju podršku da se ne bi suočili sa težim posljedicama.

"Ukoliko ne budemo našli taj modus, definitivno je da će ova proizvodnja i dalje padati, tako da u skorije vrijeme možemo očekivati gašenje proizvodnje. Ali nadamo se da se to neće desiti i da ćemo naći zajednički jezik sa predstavnicima vlasti", poručuje Aldin Kuduzović, direktor Poljoprivredne zadruge Agrodar Cazin.

Dodatni problem prilikom izvoza krastavca kornišona je i čekanje kamiona na hrvatskoj granici i po nekoliko dana, zbog pregleda dokumentacije, stoga su proizvođači ove godine na gubitku skoro četiri miliona maraka.

"Da bismo donekle mogli popraviti to stanje, mi bismo trebali pronaći način kako da podržimo proizvodnju da se ona ne bi ugasila. Način je to da dobijemo poticaje sa nivoa lokalne vlasti ili federalne vlasti", ističe Fahrudin Delibajrić, predsjednik Udruženja proizvođača krastavaca kornišona TK-a.

Ono što može biti zabrinjavajuće u narednom periodu je i smanjen interes uzgajivača za ovu djelatnost, koja bi, ukoliko bi bila dodatno podržana uz poticaje, bila dobra prilika za izvoz i dodatnu i dobru zaradu.