300 kooperanata
"Gračanka" proizvodi 1.200 tona kornišona: Čak 90 posto će izvesti u EU
Svojim kooperantima osigurava sve, mineralno đubrivo, sjeme, sredstva za zaštitu bilja, stručnu pomoć, prijevoz, siguran otkup i isplatu, kaže Avdić.
Zemljoradnička zadruga „Gračanka“, jedna od najstarijih, ali i najuspješnijih zadruga u Bosni i Hercegovini, ove godine sa svojim kooperantima u tri kantona, Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom i Srednjobosanskom, te u Republici Srpskoj, u organiziranoj kooperaciji planira proizvesti 1.200 tona krastavca kornišona.
300 kooperanata
Diplomirani inžinjer poljoprivrede, organizator biljne proizvodnje u „Gračanki“ Sabahudin Avdić kaže da se u kooperaciji s 300 proizvođača, na 220 dunuma u tri kantona i RS, planira proizvodnja 1.200 tona kornišona, od čega 90 posto ide na tržište EU, odnosno u njemačku firmu „Apimex“. Ostatak proizvodnje raspodijelit će se domaćim prerađivačkim kapacitetima.
" "Gračanka" svojim kooperantima osigurava sve, mineralno đubrivo, sjeme (rasad), sredstva za zaštitu bilja, stručnu pomoć, prijevoz, siguran otkup i isplatu proizvedenih kornišona", kaže Avdić.
Ove godine počinje kooperacija u Srednjobosanskom kantonu, i to u općinama Donji Vakuf, Jajce i Travnik. Ugovori o proizvodnji biljke koja na malim površinama, uz dosta rada, daje dobru zaradu su u 90 posto slučajeva potpisani.
Jedan od vrijednih proizvođača kornišona Galib Mujanović iz gradačačkog naselja Kerep kaže da je za ovu godinu proizvodnju kornišona s jednog proširio na dunum i po.
"Iako je 2022. godina zbog suše bila teška, ja sam na dunumu kronišona imao čistu zaradu od oko 11.000 maraka. Zadovoljan sam saradnjom s „Gračankom“, sve nam osiguraju i na vrijeme proizvedeno plate. Povećao sam površine za proizvodnju kornišona", kaže Mujanović.
Gračanka
godinama proizvodi kornišone za područje Tuzlanskog kantona, Zeničko-dobojskog, te u općinama RS - Pelagićevo, Modriča, Stanari, Doboj, Derventa, Prnjavor.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
