Ratari spas našli u sjemenu "sa tavana"

Jesenja sjetva u Republici Srpskoj privodi se kraju, a zbog izuzetno visokih cijena repromaterijala poljoprivrednici mahom odustaju od mineralnih đubriva, a spas traže i u sjemenu “sa tavana”, zbog čega se u startu očekuju i manji prinosi. 

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković rekao je za “Glas Srpske” da je ovogodišnja jesenja sjetva znatno skuplja, nego ona lani.

"Iako smo mislili da je jesenja sjetva prošle godine bila najskuplja u istoriji poljoprivredne proizvodnje ova će je, ipak, premašiti", rekao je Marinković.

Kaže da su cijene mineralnog đubriva i sjemena znatno skočile, a kada se u obzir uzme i nafta, koja poskupljuje skoro svakodnevno, svaki komentar je suvišan.

"Ono što na neki način olakšava ovako tešku situaciju jeste obećanje od 500 KM subvencija po hektaru za posijanu pšenicu. S obzirom na značajno povećanje agrarnog budžeta na 180 miliona KM smatramo da će tu biti dovoljno sredstava koja bi trebalo da se usmjere i u ovu proizvodnju", kazao je Marinković.

Objasnio je da tri ključna prijedloga saveza pri kreiranju novog pravilnika jesu upravo subvencija đubriva, sjemena i povećanje regresa za gorivo.

"Prema sadašnjim informacijama nije došlo do smanjenja zasijanih površina, ali je došlo do smanjenog korištenja sjemenske pšenice", rekao je Marinković.

Poljoprivrednicima su, kako kaže, ogromne količine pšenice ostale u ambarima, pa oni koji su se odlučili na sjetvu sijali su vlastito sjeme, u narodu poznato kao sjeme sa tavana.

Objasnio je da sjetva vlastitog sjemena u suštini ne mora da ograniči visinu prinosa, ali uslovljava dodatna ulaganja u hemijsku zaštitu, protiv bolesti i štetočina.

"Na kraju to opet dođe na isto, ali jednostavno ratari u ovom momentu nemaju dovoljno novca da kupe tako skup repromaterijal i da sjetvu zasnuju u optimalnim rokovima i s optimalnim agrotehničkim mjerama", rekao je Marinković.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice Savo Bakajlić rekao je za “Glas” da je jesenja sjetva u Semberiji pri kraju, te da će uprkos svemu ove godine biti i do 15 odsto više oranica zasijano nego prošle godine.

Naglasio je da ratare muči visoka cijena nafte i repromaterijala, prije svega mineralnog đubriva zbog čega ga malo ko od proizvođača i koristi.

"Ljudi siju onako kako moraju, većina sije domaće sjeme, ne kupuje ga, pa je zato i posijano više", rekao je Bakajlić.

U situacijama kada se ne koristi mineralno đubrivo, kako kaže, smanjenje prinosa je logičan slijed.

"Već u samom startu svi su svjesni da čim se ne koriste mineralna đubriva vjerovatno će prinosi biti manji, ali vidjećemo kako će se situacija odvijati", kazao je Bakajlić.

Poljoprivrednik iz Lijevča polja Duško Banjac kaže da neke oranice nisu još posijane, jer je zemlja suva i ne može se orati.

"Sjetva je u 70 odsto slučajeva u Lijevču polju obavljena bez đubriva, pa ćemo zbog toga imati jednu ili dvije prihrane, u zavisnosti od toga koliko budemo mogli finansijski podnijeti", rekao je Banjac.

Suša

Savo Bakajlić kaže da je kukuruz, kojeg je u Semberiji proljetos najviše posijano, podbacio u velikoj mjeri, od 60 do 90 odsto.

"Tražili smo da se zbog toga proglasi elementarna nepogoda - suša, nešto se oko toga pričalo, ali ništa od toga nije bilo", rekao je Bakajlić.