Pahulje nisu vidjeli deceniju: Klima pogodovala ekspanziji maslinarstva u Hercegovini

Globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem dovelo je do promjene klime, a sve se odrazilo i na uzgoj određenih kultura Bosni i Hercegovini. Sve toplije zime omogućile su uzgajanje maslina na području Hercegovine.

Zemlja vinara i maslinara Jure Sušca u Ljubuškom je do kraja jeseni bila prekrivena mrazom ili čak snijegom, ali to se promijenilo, izvještava AFP, a prenosi France24. On sa suprugom drži imanje od tri hektara, 30 kilometara zračne linije od hrvatske obale Jadrana. Rast temperatura i blage zime omogućile su uzgajanje maslina na njegovom imanju. Posljednji dani oktobra i temperatura od 28ºC bili su idealni za berbu koju je obavio zajedno s prijateljima.

Komšije su sumnjale u uspjeh

Mještani kažu da je ovaj region posljednji put vidio pahulje u februaru 2012. godine. Zvanični podaci pokazuju da se od 2015. do 2020. proizvodnja utrostručila na 985 t zbog sve povoljnijih uslova.

"Ovdje se klima promijenila. Zima više nije ekstremna, kao ni proljeće. Praktično više nemamo leda", rekao je Sušac. Naveo je da više nema opasnosti od smrzavanja i oštećenja. Planira da udvostruči broj stabala na 400 poslije izuzetno dobre berbe od pet tona. Očekuje da će 100 kg dati oko 16 l ulja.

Među prvim u regiji je davne 1989. godine posadio nekoliko stabala maslina i potražio savjet od starijih komšija koju su rekli da se to nikada nije radilo i čak su mu se malo i rugali. Ipak, dokazao je da nisu u pravu.

Klima se mijenja

Prema analizi Federalnog agromediteranskog zavoda (FAZ) u Mostaru podaci s terena pokazuju da globalno zagrijavanje pomjera plantaže maslina prema sjeveru.

"Dužina perioda s prosječnim dnevnim temperaturama iznad 15 stepeni Celzijusa veoma je važna za masline", rekao je Nedžad Voljevica, agrometeorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda. Naveo je da postoje takva 192 dana godišnje u regionu proizvodnje maslina ili 18 dana više od prosjeka zabilježenog između 1961. i 1990. godine. Porast temperature je praćen manjim padavinama, ali ovo područje ima koristi od obilnih zaliha podzemne vode u zemlji koja, prema Svjetskoj banci, ima neke od najvećih rezervi vode po glavi stanovnika u Evropi.

Kvalitetna ulja osvajaju medalje

Uzgoj maslina u ovoj balkanskoj zemlji je krenuo 2005. godine, a direktor FAZ-a Marko Ivanković rekao je za AFP da se svake godine zasadi 10.000 do 15.000 stabala maslina. Ovogodišnja proizvodnja iznosi oko 300.000 litara ekstra djevičanskog maslinovog ulja, što znači da je Bosna i dalje mala u industriji koja godišnje proizvodi 3,1 milion tona ulja širom svijeta. I pored malih količina proizvođači osvajaju medalje na natjecanjima u inostranstvu. Jedan proizvođač je osvojio zlatnu medalju na NYIOOC Svjetskom takmičenju u maslinovom ulju, jednom od najprestižnijih svjetskih, u posljednjih pet godina.

Slavko Ramljak, koji ima 1.300 stabala maslina i mlin, rekao je da masline daju najbolje rezultate, najveću količinu polifenola (molekula s antioksidativnim svojstvima), na rubu Mediterana, gdje se nalaze ovi proizvođači.

"Ne možemo napraviti Mercedes, ali možemo proizvesti dobro maslinovo ulje."