Od početka ruske invazije na Ukrajinu i uvođenja sankcija ruskim kompanijama, došlo je do masovnog egzodusa ljudi koji se odlučuju doći na Zapadni Balkan.
Nakon početka agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, mnoge evropske zemlje su Rusiji odredile sankcije, a turističke letove zabranile. Malo je evropskih zemalja u koje Rusi mogu doći, a jedna od njih je i BiH zbog bezviznog režima između dvije zemlje koji je na snazi.
Iako većina Rusa i Ukrajinaca utočište traži u Srbiji i Crnoj Gori, oni u velikom broju dolaze i u Bosnu i Hercegovinu.
"Prema evidenciji kojima raspolaže Služba za poslove sa strancima utvrđeno je da je u periodu od februara 2022. godine do 19.01.2023. godine odobreno 58 privremenih boravaka za državljane Rusije i 146 privremenih boravaka za državljane Ukrajine. Što se tiče stalnih boravaka dobilo ga je 13 državljana Rusije i jedan državljanin Ukrajine", potvrđeno je za Akta.ba.
Međutim, najviše njih u BiH boravi po osnovu kratkoročne C i D vize, ali iz Službe za poslove sa strancima BiH nisu nam odgovorili o kojem broju se radi.
Količina izdatih viza C je mnogo viša od običnih i nezvanično radi se o broju od nekoliko hiljada, a da bi se ona izdala potrebno je ovjeriti pozivno pismo koji ovjerava terenski centar Službe, dok nadležni DKP izdaje vizu.
Osim što mijenjaju demografsku sliku naše zemlje, mijenjaju i tržište rada i nekretnina. Kriza je pojačala njihov dolazak u našu zemlju, a većina ih se odlučuje i za pokretanje nekog biznisa i ulaganje kapitala.
Firma koja radi istovremeno sa ukrajinskim i ruskim državljanima je sarajevska firma Express Invest d.o.o. koja ima uspješnu poslovnu saradnju sa svim bivšim državama SSSR-a, posebno sa Ruskom Federacijom. Pruža individualna rješenja u oblasti migracija, legalizacije, pravne podrške, ulaganja, poslovanja u Bosni i Hercegovini, te smo iz prve ruke saznali informacije o dolasku ruskih i ukrajinskih državljana.
"Rusi se uglavnom boje mobilizacije i to je glavni motiv napuštanja zemlje. Dok su gotovo sve zemlje uvele sankcije Rusiji, Srbija i Bosna i Hercegovina još uvijek nisu i za to ne postoji nijedna zvanična odluka državnih i entitetskih vlasti", kaže u razgovoru za Akta.ba direktor Kemal Muratović.
U Srbiji se trenutno nalazi između 150 i 200 hiljada ruskih državljana koji su došli u zadnjih šest mjeseci. Međutim, samim dolaskom traže alternativne varijante jer je bezvizni režim između Rusije i Srbije 30 dana, isto kao i sa Bosnom i Hercegovinom. Nakon isteka bezviznog režima, dešava se da uđu u Bosnu u Hercegovinu na jedan dan, isti dan ili sutradan se vraćaju u Srbiju da bi obnovili 30 dana bezviznog režima nakon čega rješavaju svoj status.
"Poenta je u tome da većina ljudi koji uđe u Srbiju, uđe i u BiH. Nemaju drugog načina jer ukoliko ne izađu iz zemlje nakon 30 dana, smatra se da na teritoriji te zemlje borave ilegalno", priča nam Muratović.
(Foto: Kemal Muratović, direktor Express Invest)
OBIM POSLA POVEĆAN STO POSTO
Iako je kod većine krajnji cilj zemlje EU gdje traže politički azil, veliki broj njih želi ostati i pokrenuti biznis u našoj zemlji. Shodno navedenom, postoji velika zainteresovanost za osnivanjem pravnih lica. Prema dostupnim informacijama, u Općinskom sudu Sarajevo je do sada registrovano između 70 i 100 pravnih lica gdje su osnivači ruski državljani.
Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge RS u Republici Srpskoj, u 2022. godini je otvoreno 12 kompanija.
(Foto: Akta registar, dio firmi koje su osnovali ruski državljani)
"Obim posla sa ovim državljanima se povećao gotovo sto posto, a nama se obraćaju uglavnom radi regulisanja statusa stranog državljanina i osnivanja firme", navodi on.
Ovdje imaju mnogo mogućnosti, koje čak ni u Moskvi nisu imali. Prepoznali su dosta oblasti koje mogu popuniti i što se tiče nekretnina i IT sektora i drugih struka koje su donijeli sa sobom.
Zakon o strancima kaže da postoji nekoliko osnova da bi se riješio boravak na teritoriji Bosne i Hercegovine. Neki od njih su obrazovanje, humanitarni razlozi, registracija pravnog lica, zdravstvo itd. Jedan od najčešćih opcija koji stranci koriste za boravak je upravo osnivanje pravnog lica.
"Kada kupite ili osnujete pravno lice, vi automatsko stičete pravo na podnošenje zahtjeva za izdavanje radne dozvole", dodaje.
Da bi se izdala radna dozvola mora se imati funkcija unutar društva. Na nivou godine postoje kvote entitetskih zavoda za zapošljavanje i zna se koliko njih može biti izdato.
"Za izdavanje radnih dozvola u BiH nadležni su entitetski zavodi za zapošljavanje, odnosno kantonalne službe zapošljavanja u FBiH. Mi od ovih institucija, obično sredinom februara, dobijemo godišnji izvještaj sa pregledom izdatih radnih dozvola, tako da još uvijek nismo dobili podatke za prošlu godinu", rečeno je za naš portal iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Procedura je takva da se ukoliko se želi pokrenuti biznis, pravno lice se mora prvo obraditi Sudu, Poreznoj upravi FBiH i Zavodu za zapošljavanje BiH i priložiti određenu dokumentaciji.
PROBLEMI SA OTVARANJEM GLAVNOG RAČUNA
Međutim, iako se radne dozvole i pozivna pisma izdaju bez problema i osnivaju pravna društva, Muratović ističe da se u međuvremenu pojavilo puno problema koji onemogućavaju državljanima Rusije da posluju u BiH.
U posljednje vrijeme počele su jače sigurnosne provjere ruskih državljana i sve je teže raditi, iako Ruska Federacija nije država visokog rizika.
"Najviše problema imaju prilikom otvaranja glavnih računa u bankama i pologa osnivačkog kapitala. Dakle, da bi predali dokumentaciju za registraciju, mi moramo dostaviti dokaz o uplaćenom osnivačkom kapitalu. Ali, kada odemo u banku odbijaju uslugu jer ne žele poslovati s ruskim državljanima i to je politika svake banke u Federaciji Bosne i Hercegovine", priča Muratović.
Napominje da se to počelo dešavati u posljednih šest mjeseci zbog čega su se obratili Agenciji za bankarstvo FBiH tražeći obrazloženje zašto ovi državljani ne mogu nesmetano položiti osnivački kapital. Kao primjer su naveli čak sedam firmi.
(Foto: Faksimil opomene pred tužbu Asa banci)
Osim Agenciji za bankarstvo, žalbu su uputili i Ombudsmanu za ljudska prava BiH jer smatraju da su navedeni klijenti diskriminisani po nacionalnoj osnovi. Pitaju se ima li banka zakonsko pravo odbiti otvoriti račun, te na taj način direktno spriječiti osnivača sticanja prava na radnu i boravišnu dozvolu u BiH.
"Ti ljudi nisu nikada kažnjavani, ne vode se protiv njih nikakvi krivični postupci, Zakon o privrednim društvima i Zakon o strancima dozvoljavaju registraciju firmi ruskim državljanima zbog čega smatramo da ima osnova za obraćanje instituciji Ombudsmana za bankarski sektor i ljudska prava", ističe naš sagovornik.
U žalbi na deset stranica detaljno su opisali sve probleme sa kojima se susreću, a kao slijed svega toga, Asa banci je predana opomena pred tužbu zbog nedozvoljavanja uplate i prenosa osnivačkog kapitala te otvaranje glavnog računa.
Kao glavni razlog banke navode odluku kojom su propisale zabranu poslovanja sa ruskim državljanima u cilju sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
Muratović objašnjava da za bilo koju radnju sa Službom za poslove sa strancima izričito se traži dokaz o solventnosti svake firme. Da bi se on dobio mora postojati glavni račun, koji banke odbijaju da otvore zbog čega je nemoguće bilo šta raditi.
"Asa banka je odgovorila da je došlo do nesporazuma te da će dozvoliti uplatu svim firmama uplatu osnivačkog kapitala, međutim i dalje odbijaju otvaranje glavnog računa sa prilično nebuloznim obrazloženjem. Kažu da bi stranac otvorio glavni račun društva, potrebna mu je osnivačka dokumentacija, pasoš na uvid i bijeli karton", navodi Muratović.
Kao dokaz pokazuje primjer klijenta ( identitet poznat redakciji) kojem je dozvoljen polog osnivačkog kapitala, ali ne i otvaranje glavnog računa.
Dok čekaju odgovore na žalbe i prigovore, svi procesi su na stand-by-u. U međuvremenu klijentima ističu radne dozvole, zbog čega moraju preći u Srbiju a kao alternativu dobijaju garantno pismo na vizu C na period od 60 dana.
RUSI I KUPUJU BH. FIRME
Napominje da se radi o firmama koje nemaju dugovanja, neizmirenih obaveza, i ono što je najbitnije niti jedan nije osuđivan niti u krivično gonjen. U pitanju su visoko obrazovani ljudi, a najviše su zainteresovani za oblast IT-a i konsaltinga.
"Mi smo doveli firmu koja je u Goraždu otvorila pogon za preradu i reciklažu plastike i ona posluje već pet godina. Uložili su mnogo novca, zaposlili ljude za biroa za nezapošljavanje i posluju uspješno", kaže Muratović.
Da bi se izbjegli svi ovi problemi sa uplatom kapitala i otvaranjem glavnog računa, većina njih se odlučuje i na kupovinu postojećih firmi državljana Bosne i Hercegovine koji već imaju aktivne račune i to jedina mogućnost u kojem za sada nema nikakvih smetnji.
Kao dokaz tome, Muratović nam pokazuje primjer firme SOBRANIE d.o.o. Sarajevo osnovanom u novembru prošle godine. Konkretno za ovu firmu je potpisan ugovor i slijedi prijenos vlasničke strukture.
UKRAJINCI U POVOLJNIJEM POLOŽAJU
Muratović napominje da svi navedeni problemi ne važe za ukrajinske državljane s kojima je situacija puno bolja.
Odlukom Vijeća ministara BiH od 20.4.2022. godine o odobrenju privremenog boravka po osnovu humanitarnih razloga državljanima Ukrajine, ukrajinski državljani su oslobođeni plaćanja taksi, da im se odobri boravak na šest mjeseci koji se može produžavati.
I dok većina Ukrajinaca i Rusa samo prolazi kroz našu zemlju, ima i onih koji žele stalno ostati. Zaključak je da je jako teško "probiti" politički zid koji sprječava namjeru za pokretanjem biznisa.
Ipak, mnogo više je onih kojima je Balkan samo “odskočna daska" za realizaciju budućih planova u Zapadnoj Evropi, Bliskom Istoku i Sjedinjenim Američkim Državama.
S.B.
