Potrošači u BiH najviše se žale na telekomunikacije i elektrodistribuciju

Potrošači u Bosni i Hercegovini nisu najbolje upoznati s pravima koja im po zakonu pripadaju, istaknuto je na predavanju "Želimo jasne i transparentne informacije o proizvodima“ održanom na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru (SUM) u okviru obilježavanja Međunarodnog dana zaštite potrošača.

"U BiH je zadnjih 15 godina na snazi Zakon o zaštiti potrošača. Nažalost, žalbe koje institucija Ombudsmana zaprima pokazuju nam da potrošači kad god se žale nisu bili upoznati s time da imaju prava i da se ta prava mogu riješiti putem ombudsmana, resornih entitetskih i županijskih inspektorata, kao i putem nevladinih organizacija koje se specijalizirano bave zaštitom potrošača", kazao je ombudsman za zaštitu potrošača u BiH Saša Marić.

Po njegovim riječima, pritužbe građana mogu se podijeliti u tri glavne kategorije.

"Žalbe potrošača odnose se jednom trećinom na telekomunikacijski sektor, druga trećina su žalbe na usluge općeg ekonomskog interesa, kao što su elektrodistribucija, odvoz smeća, voda, grijanje, a treći segment su pritužbe na robu opće i široke potrošnje te jedan relativno mali broj žalbi koji dolazi za turistički sektor i sektor financijske industrije", ističe Marić.

Prodaja putem interneta sve je popularnija u Bosni i Hercegovini, a Marić podsjeća kupce kako su oni i u tom segmentu Zakonom o zaštiti potrošača te imaju pravo na povrat robe, pravo na povrat novca i ostala prava.

"Ono što naglašavamo je da se to odnosi na kupovinu kod ovlaštenih trgovaca. Nažalost, žalbe koje nekada zaprimamo ne odnose se na ovlasti institucije Ombudsmana i odnose se na cyber kriminal gdje onda potrošače upućujemo na lokalna ministarstva unutarnjih poslova jer se radi o djelima lažnog predstavljanja, lažno oglašavanja i slično", naglasio je.

Događaju je nazočio i Adi Turković, direktor neprofitna organizacija GS1 BiH, koja je dio vodeće svjetske organizacije za standardizaciju lanca snabdijevanja.

Turković je istaknuo kako su potrošači u današnje vrijeme poprilično zaštićeni, jer roba ima bar kodove koji onda daju informacije o istoj.

"Mislim da smo zaštićeni, a posebno što se tiče bar kodova gdje ćemo pokazati koliko bar kod može pomoći da sami sebe zaštitimo i dođemo do određenih informacija, posebno kad su u pitanju hrana, alergeni i ostalo, jer su proizvođači sada dužni da dostave određene informacije o svojim proizvodima i time zaštite potrošača", kazao je Turković.

Izvanredna profesorica na Ekonomskom fakultetu SUM-a Marija Čutura osvrnula se na ugroženost potrošača, posebice mladih potrošača.

"Svjesni smo da se u današnje doba inflacije borimo za osnovna prava nas potrošača, a promiču nam nekako i druge važne stvari, a posebno one koje se tiču mladih osoba. Danas je marketinškoj teoriji poznato da se mladi potrošači kategoriziraju kao ranjive skupine, posebno zbog njihove povećane prisutnosti na društvenim mrežama gdje postoje razni prikriveni oblici marketinga gdje se na njih utječe na novi način, a oni toga nisu svjesni", kazala je Čutura.

Ona smatra kako je problematična i uloga društvenih mreža u propagiranju materijalizma.

"Sva naša posttranzicijska društva su dosta sklona materijalizaciji stvarnosti, statusnoj kupovni i samopotvrđivanju kroz posjedovanje različitih brendova, a mladi su tome posebno podložni. Za borbu protiv toga važno je i formalno i neformalno obrazovanje", zaključila je Čutura.