Zbog nedostatka finansijskih sredstava: Upitan početak izgradnje autoceste Orašje - Tuzla

Federalno ministarstvo prostornog uređenja trenutno vrši aktivnosti na pripremi i izradi Prostornog plana FBiH za period od 2008. do 2028. Tim povodom u Tuzli je jučer upriličena javna rasprava o temi "Skraćeni oblik Osnovne koncepcije prostornog razvoja iz usvojene Prostorne osnove Prostornog plana FBiH za period od 2008. do 2028".

Prema riječima stručnog savjetnika za koordinaciju pripreme Prostornog plana FBiH Envera Džombe, cilj ove rasprave koja se organizuje u sjedištima kantona, je uključivanje stručne i šire javnosti u ovoj fazi izrade planskog dokumenta.

"Poznato je da je prostorna osnova Prostornog plana FBiH usvojena na oba Doma Parlamenta FBiH. Mi smo sada pristupili izradi Prednacrta navedenog Prostornog plana i ove javne rasprave smo organizovali sa ciljem usaglašavanja nekih stavova po pitanju aktuelnih pitanja na teritorijama kantona i po jednoj zakonskoj obavezi upućenja javnosti u svim fazama izrade plana", istakao je Džomba.

Nosilac izrade plana, Konzorcij koji čini IPSA Institut iz Sarajeva kao lider konzorcija, te članice Urbanistički zavod BiH iz Sarajeva i ECO-plan iz Mostara prezentirali su i obrazložili sve varijante do sada urađenih analiza trasa autocesta, brzih cesta, granice područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH, planirane energetske i privredne objekte, svu ostalu infrastrukturu iz nadležnosti Federacije BiH karakterističnu za Tuzlanski kanton i tretman krutog otpada.

"S obzirom da TK ima usvojen prostorni plan, današnja rasprava sačinjava pitanja usaglašavanja trasa autoceste Žepče-Tuzla-Brčko i trasa magistralnih cesta. Ona treba da pomogne nosiocu izrade plana, kako bi se valoarizovala planska riješenja, odnosno, ova prostorna riješenja iz prostornog plana TK u prostorni plan Federacije", pojašnjava Džomba.

Jako nam je važna putna infrastruktura

Jučerašnjoj raspravi prisustvovala je i ministrica prostornog uređenja i zaštite okolice TK Senija Bubić, koja nam je rekla da je u pomenutom ministarstvu nakon urađene analize otvoreno dosta pitanja za nosioce izrade prostornog plana.

"Ono što nam je slijedeća namjera kada se završi ovaj krug rada pripreme nacrta, jeste dolazak do nacrta kako bi mogli uraditi primjedbe vezane za TK", dodaje Bubić. Ona je mišljenja da je jedna od bitnih stvari kojoj se treba pristupiti mreža puteva i infrastruktura.

"Dakle, u tom dijelu moramo obratiti posebnu pažnju. Moramo posebnu pažnju obratiti i kada su u pitanju eksploataciona polja. Ovo je kanton koji je praktično da kažemo bogat ili opterećen eksploatacionim poljima. Naravno, tu je i poljoprivredno zemljište, i sve ono što dakle može uticati sutra na razvoj TK na pravcu u kojem ćemo ići. Jako nam je važna putna infrastruktura, ali i sva druga", kaže Bubić, i dodaje: ˝Podjednako nam je bitan i razvoj TK u smislu postojanja eksploatacionih polja i rudnika. Naravno ne smijemo ni jednog momenta zanemariti položaj vode i vodne tokove u TK.˝

Autocesta Tuzla-Orašje još uvijek pod velikim upitnikom

Direkcija cesta trenutno je u završnoj fazi izrade studijsko-projektne dokumentacije za izgradnju autoceste Orašje -Tuzla, ali je još uvijek pod velikim upitnikom kada će se početi sa izgradnjom, s obzirom da nema sredstava za ovu namjenu. Prema riječima predstavnice Direkcije cesta FBiH Fate Terzić, TK kao najmnogoljudniji kanton apsolutno zaslužuje dobre i brze veze sa svim područjima.

"To je i u skladu sa strateškim dokumentima, ali i Zakonom o cestama. Iz Direkcije cesta mi upravljamo mrežom magistralnih cesta, ali sticajem okolnosti smo radili i na autocestama. Projekat izgradnje autoceste Orašje -Tuzla je praktično u završnoj fazi, ali što se tiče nastavka od Lukavca prema Žepču, još uvijek smo u početnoj fazi", ističe Terzić.

Ona je kazala i da je za projekat za povećanje brzine na magistralnoj cesti M-18 urađena projektna dokumentacija. "Mi smo spremni za implementaciju projekata u velikoj vrijednosti. Bitno je pronaći novac i može se krenuti sa izgradnjom. Perspektiva je dobra, imamo dobre pripreme, sada je pitanje realizacije zavisno od finansijskih sredstava", zaključuje Terzić.

Poražavajuća je činjenica da su ceste u našoj zemlji među najgorima u Europi. Ovaj alarmantan podatak objelodanilo je istraživanje Europskog programa za procjenu cesta. Ukoliko se trenutno stanje uskoro ne promjeni, u narednih desetak godina na našim cestama, od kojih je 56,2 posto ocjenjeno kao visoko rizične, moglo bi na žalost stradati najmanje 25.000 osoba.

TIP.ba