Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u okviru Projekta "Forum žena za razvoj" organizovao je jučer politički dijalog i radionicu na temu "Uklanjanje prepreka za učešće žena na tržištu rada i razvoj ženskog poduzetništva u Bosni i Hercegovini".
Na konferenciji posvećenoj inkluzivnom političkom dijalogu o načinima poboljšanja vidljivosti i prepoznavanja potreba žena u odnosu na ekonomske politike i njihovo učešće u poduzetništvu, istaknuta je važnost osnaživanja žena, njenom ekonomskom i društvenom statusu, te neophodnost transformativnog ženskog liderstva kroz inkluzivni politički dijalog.
Cilj konferencije, koju je organizirao Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH, je da se kroz dijalog sa stručnjakinjama i stručnjacima, donosiocima odluka, predstavnicama i predstavnicima organizacija civilnog društva i institucija vlasti poboljša implementacija zakonodavstva i da se diskutuje o konkretnim mjerama koje mogu unaprijediti položaj žena u ekonomiji i poduzetništvu, kao i preporukama za budućnost.
Rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH Steliana Nedera je predstavila nalaze istraživanja UNDP-a i programe osnaživanja žena naglašavajući potrebu za kontinuiranim socijalnim dijalogom na ovu temu. Nedera je takođe izrazila nadu da će današnja diskusija dati odgovore o tome koje mjere i politike bi najefikasnije povećale učešće žena na tržištu rada i podstakle žensko poduzetništvo.
"Kroz cijeli naš angažman u BiH ekonomsko i političko osnaživanje žena je na samom vrhu naših prioriteta. To uključuje podršku Koaliciji za dostojanstven rad Foruma žena za razvoj, stvaranje konkretnih prilika za prekvalifikaciju i zapošljavanje, mentorske inicijative, kao i rad sa Agencijom za ravnopravnost spolova BiH na Pečatu rodne ravnopravnosti koji transformiše kulturu i praksu preduzeća i javnih institucija uključivanjem rodne ravnopravnosti u svaki aspekt njihovog poslovanja i eliminisanje rodnog jaza u plaćama. U svim ovim i drugim aktivnostima UNDP osluškuje potrebe građana i građanki i nastavlja sa radom u partnerstvu sa svima", kazala je Nedera. Važno je, dodala je, raditi zajedno sa svim akterima politike, privrede i društva, ali i poboljšati socijalnu podršku za žene.
Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Samra Hadžiabdić-Filipović smatra veoma bitnim da se radi na ekonomskom osnaživanju žena u BiH. Naši zakoni su jako dobri, naglasila je ona, čak među najboljim, ali provođenje zakona zaostaje jer broj žena koji učestvuje u tržištu rada je jako mali i zadnji smo u Evropi po tome.
"Stoga, svi zajedno, treba proaktivnije da radimo na provođenju afirmativnih mjera i povećanju broja žena na tržištu rada. Prvenstveno, moramo da se pokrenemo u aktivnostima ekonomije brige jer znamo da su žene te koje uglavnom vode brigu o porodici, djeci i starima, a naši servisi su nedovoljni. Žene nemaju podršku da bi se aktivirale kao radna snaga", kazala je Hadžiabdić-Filipović.
Postoji niz mjera, dodala je, a najlakše kao prvi korak je uvođenje fleksibilnog radnog vremena, polu-radno vrijeme, i samozapošljavanje.
Ministar rada i socijalne politike Federacije BiH Adnan Delić je kazao, s obzirom na činjenicu da na birou ima veliki broj žena koje spadaju u teško zapošljivu kategoriju, potrebno je donijeti mjere koje za cilj imaju osnaživanje žena u društvu, odnosno zapošljavanje žena.
"Imamo ideju da napravimo "porodični fond" iz kojeg će se crpiti materijalna i nematerijalna prava porodice, a samim tim i žene, koja je temelj naše porodice. Želimo da izjednačimo prava žena – porodiljnim naknadama, da osiguramo adekvatnu naplatu alimentacije, adekvatan dječiji doplatak. Sve su to mjere koje utiču na osnaživanje žene u porodici ali i društvu", kazao je ministar Delić.
Izrazio je nadu da će što prije uspjeti kreirati zakon a potom i fond, jer cilj je da se kreiraju adekvatni programi koji će integrisati ženu u društvu, a to bi bili programi zapošljavanja žena, prekvalifikacije, doedukacije. Drugi aspekt je natalitetna politika koji se odnosi na status žene u društvu i porodici.
Na panel diskusiji "Prepreke za učešće žena na tržištu rada i razvoj ženskog poduzetništva u Bosni i Hercegovini" koju je moderirao Faruk Hadžić govorile su Dragana Kokot, Privredna komora RS, Dr Marija Knežević, profesorica i poduzetnica i Azra Atagić-Ćatović, CEO Akta.ba.
Dijalog bi trebao doprinijeti procjeni efikasnosti postojećeg zakonodavstva, politika, inicijativa i mogućim mjerama unapređenja koje trebaju biti usmjerene na poboljšanje ekonomskog položaja žena.
