Pokrenute sistemske mjere u ekonomskom osnaživanju žena

Nesrazmjerna odgovornost koju žene i djevojčice imaju u oblasti neplaćenih poslova brige i njege je jedan od ključnih pokretača rodne neravnopravnosti, kako na tržištu rada, tako i u domaćinstvima. Ekonomija brige i neplaćeni rad žena bile su teme tematske sjednice održane u Parlamentu FBiH, koja je okupila zakonodavce, predstavnike izvršne vlasti, kao i predstavnice ženske mreže i drugih nevladinih organizacija.

Kod nas, tradicionalno, žene obavljaju većinu neplaćenog kućnog rada, zbog čega imaju manje vremena za odmor, lični i profesionalni napredak i usavršavanje.

“I nažalost sav teret porodice, neplaćnih poslova, brige o starim, mladim je pao na teret žene, i mi ćemo kroz ostale zakone kroz Zakon o radu ili Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju raditi na unapređenju i prava i položaja žene”, kazao je Adnan Delić, federalni ministar rada i socijalne politike.

Ministarstvo je pokrenulo sistemske aktivnosti, a ne manjka ni obećanja zakonodavaca.

“Mi ćemo u nastavku aktivnosti naše komisije svakako učiniti sve da kroz Parlament usvajajući važne zaključke ove sjednice ukažemo šta je to potrebno uraditi kroz sistem socijalne politike i rada da bi žene bile manje opterećene”, kazala je Alma Kratina, predsjednica parlamentarne komisije za ravnopravnost spolova i zastupnica u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine (DF).

Podaci studije o ekonomiji brige i njege u BiH Ekonomskog instituta Sarajevo u partnerstvu sa UN Women BiH, ukazuju da imamo i jednu od najviših stopa nezaposlenosti žena u regiji.

“Žena provodi šest sati dnevno na plaćenom ili neplaćenim poslovima brige svaki dan, u EU je taj prosjek 3,5 sati, a to je i duplo više nego što muškarci provode vremena”, kazala je Jo-Anne Bishop, predstavnica UN Women u BiH .

Usklađivanje privatnog i profesionalnog života nije samo stvar lične odluke ili načina života, odnosno dogovora o balansu između partnera.

“To je jedna strukturalna odrednica same države kroz uvezivanje svih institucija horizontalno i vertikalno. Donošenje politika i zakona koji će unaprijediti položaj žene, kroz podrškeu kroz servise posebno na lokalnom nivou”, kaže Lejla Hodović, Gender centar FBiH .

Upravo je lokalni, a i svaki drugi nivo vlasti zakazao kada je u pitanju podrška u profesionalnom razvoju Lejle Mandžuke. Ističe da je podršku imala ali od međunarodnih organizacija poput UN Woman, no najvažnija je ženska solidarnost.

“Pošto ne postoji neki sistem na državnom odnosno lokalnom nivou koji bi nam pomogao, tako da je samoinijativno umrežavanje od velikog značaja, pogoto za nas koje se nalazimo u manjim sredinama. Izlazak na veća tržišta, a za mene je to i Sarajevo, je od velikog značaja, i ta razmjena iskustva gdje mi jedna drugu podržavamo”, kazala je Lejla Mandžuka, vlasnica i CEO kompanije Ministry of Wooling.

Ekonomsko osnaživanje žena ključno je i za smanjenje stope nasilja u porodici. Aktivistkinje ističu da je ponekad dovoljno uvesti i mjere, kao što se već neko vrijeme radi u Kantonu Sarajevo.

“Ministarstvo za socijalnu zaštitu plaća ženama zakup stana i režije tih stanova, samim tim žena ima veću mogućnost da traže zaposlenje, a to zaposlenje joj može pomoći da preživi. Takva mjera i set drugih mjera nam može omogućiti puno bolju situaciju nego što imamo”, kaže Jasmina Mujezinović, direktorica Fondacije lokalne demokratije.

“I u ovom mandatu ću insertirati na osnaživanju žena pa i osnivanju tzv alimentacionog fonda koji u FBiH još uvijek ne postoji, a to će osnažiti žene da ne trpe nasilje i da ustvari država stane iza njih”, kazala je Lana Prlić, zastupnica u Parlamentu FBiH.

Dok se od države očekuje bolja zaštita žena i poštivanje prava, društvu se poručuje da briga za djecu, starije osobe, pripremanje obroka, čišćenje kuće nisu isključivo ženski poslovi, i da to ne smiju biti da bi kompletnom društvu bilo bolje.