Nova generacija će do penzije promijeniti 17 radnih mjesta i pet zanimanja

Položaj mladih na tržištu rada jedna je od važnijih tema u našem društvu. Jedan od ključnih problema je generacija Z  koja tokom obrazovanja ne dobija adekvatne vještine koje se traže na tržištu rada. S druge strane nisu zainteresovani ni za zanate koji polako izumiru. Deficitarnih zanimanja u našoj zemlji je sve više, a radnika manje. O ovoj značajnoj temi smo razgovarali sa Jan Zlatanom Kulenovićem osnivačem Inkubatora društvenih inovacija MUNJA, hocu.ba info platforme i STAR elearninga. Jan Zlatan već 20 godina radi u oblasti osnaživanja mladih. Bio je konsultant za više od 50 međunarodnih organizacija i kompanija. Trenutno vodi Radnu grupu za karijerno savjetovanje, zapošljavanje i poduzetništvo na Strategiji prema mladima 2024-2028 Vlade Kantona Sarajevo.

Kakav je položaj mladih na tržištu rada u BiH?

- S jedne strane nikada statistički nije bilo manje nezaposlenih mladih, procjena je ne više od 30%, ali to nas može zavarati jer osnovni razlog nije sjajni ekonomski razvoj već egzodus stanovništva, iseljavanje, manji natalitet godinama i naravno onda sve manji broj mladih koji živi u BiH. Uzmimo za primjer Kanton Sarajevo -  mladi od 15 do 30 godina čine samo 20% (oko 10.000 osoba) od ukupnog broja nezaposlenih (51.000). Trenutno u srednjim školama Kantona Sarajevo blizu je 15.000 učenika, a na univerzitetima nikad manje – 27.000 studenata. Već iz ovih brojeva biznis zajednica može unaprijed znati da za pojedine vrste poslova nedostajat će kadrova vrlo brzo. Upisna politika je samo jedno od rješenja, kao i stipendiranje za deficitarna zanimanja, ali to neće biti dovoljno.

S druge strane mladi koji su danas potpuna digitalna generacija (Generacija Z) prolazi izrazito staromodan sistem obrazovanja (i po sadržaju i metodologiji i opremljenosti) i ne dobiva adekvatne vještine koje se traže na tržištu rada. To je bilo vidljivo i iz međunarodnog PISA istraživanja, ali i šangajske liste univerziteta. Poduzetnička kompetencija (jedna od 8 ključnih kompetencija prepoznata od strane EU) odnosno poduzetničko učenje nije sistemski inkorporirano u obrazovni sistem već ponekad, ponegdje, više zbog entuzijazma nekog nastavnika.

Treće, izuzetno važno jeste potpuni nedostatak sistema karijernog savjetovanja. U nedavnom istraživanju u Kantonu Sarajevo, na reprezentativnom uzorku mladih – 29% je reklo da informacije o karijernom razvoju dobiva od roditelja i rodbine, 20% putem interneta, 18% od prijatelja i isto toliko od nastavnika. Sva četiri izvora informacija nisu najadekvatnija i stručna da ponude preciznu profesionalnu orijentaciju i karijerno usmjeravanje.

Mnogo radite sa mladima kakva su njihova očekivanja od tržišta rada?

- Upravo trenutno radimo sa Udruženjem HR managera na jednoj dubljoj analizi o generaciji Z i njihovim očekivanjima i do kraja februara ćemo na jednom susretu sa biznis zajednicom predstaviti detalje, ali ono što je najvažnije jeste da govorimo o novoj generaciji, rođenoj zajedno sa digitalnim svijetom koja će do 2030. godine činiti 30% radne snage. Oni komuniciraju potpunu drugačije (njihov raspon pažnje u odnosu na milenijce pao je sa 12 na 8 sekundi), 76% slobodno vrijeme provodi online, oni su tro ili četvero-kanalna generacija (mogu paralelno pratiti 3-4 kanala – npr. Viber, na laptopu tekst i slušati podcast, dok naši roditelji su jednokanalna generacija). Zbog toga fokus je manji, brzina veća, i oni naravno očekuju radna mjesta koja mogu prepoznati te potrebe (što naravno nije uvijek moguće, a i većina biznis subjekata i industrija tako ne funkcionira).

Žele veću fleksibilnost (npr. hibridni način rada, drugačije radno vrijeme i sl.), traže više vrsta angažmana na radnom mjestu (75% bi željelo da se upozna sa više vrsta zadataka ne isključivo onim za jedno radno mjesto), potrebno im je više pažnje, mentorske podrške i dr. Nestrpljivi su, žele instant uspjeh i unaprjeđenje i puno su borbeniji za svoja prava (nekad opravdano, nekad možda i ne) i neću reći sebičnija su generacija, ali prema pojedinim studijama lojalnost kompaniji im nije visoka i ići će vrlo lako dalje negdje gdje će im biti bolji uslovi ili neke prilike (u odnosu na prijašnje generacije vidljivo je da je duplo kraće trajanje rada na nekoj poziciji).

Naravno, ovo su generalizacije i svaka osoba je drugačija, ali pojedine studije govore o trendovima i vidljivo je da je generacijski jaz do sada najveći iz prostog razloga što se svijet jako brzo mijenjao, tehnologija je utjecala na nove procese u poslovanju, ali i odrastanju nove generacije i ostaje veliki izazov kako adekvatno integrirati one koji dolaze i koji će postajati sve brojniji, a prevaspitivanje i očekivanje da će se oni naučiti na „stari“ način rada i ponašanja nije dugoročno rješenje već će i pojedine industrije (što IT npr. već radi) morati vrlo brzo promijeniti svoj način rada i funkcioniranja.

Neke kompanije često primaju mlade kroz internship programe i nakon toga ih često i zaposle. Kako je ova oblast uređena zakonski? Da li je mladima dozvoljeno da rade?

- Internship je najbolji način za tranziciju mladih iz obrazovanja na tržište rada, a za kompaniju sjajan alat za predselekciju i regrutaciju novih kadrova. Neću reći da je ta oblast još uvijek siva zona jer postoji vrsta ugovora - Ugovor o stažiranju pripravnika odnosno o stručnom osposobljavanju i usavršavanju, ali tek sada je u raspravi izmjena zakonske regulative da i redovni studenti i učenici strukovnih škola imaju mogućnost da rade. Druge opciju su bili ugovor o stipendiranju gdje su se mogle provući i aktivnosti dodatnog usavršavanja ili ugovor o volontiranju sa pokrivanjem toplog obroka i putnih troškova. Međutim, potrebno bi bilo unaprijediti zakonsku regulativu, naravno uz adekvatne zaštitne mehanizme protiv zloupotrebe i iskorištavanja mladih.

U našoj državi je sve više deficitarnih zanimanja koja polako nestaju. Mladi nisu zainteresovani. Rijetko se odlučuju za zanate. Šta mislite da nas čeka u budućnosti? 

- Trenutna prognoza je da će ova nova generacija do penzije (koje vjerovatno neće ni imati) promijeniti 17 poslova (radnih mjesta), ali i pet zanimanja, od čega dio njih danas još ne postoje. To znači prvo da mlade treba obrazovati za nešto što još ne postoji, i osposobiti ih da se kontinuirano podučavaju, koriste mnogobrojne prilike i lakše snađu na tako dinamičnom tržištu. Mi smo u Munja Inkubatoru baš zbog toga kreirali besplatnu elearning platformu STAR.study koja nudi 24 video lekcije o poslovima budućnostima, šta su X faktori za nalaženje posla i 12 načina kako da postanu atraktivniji na tržištu rada uz HR savjete. Kroz promociju te platforme vidjeli smo da mladi nisu spremni za takvo novo tržište rada i da se trebaju bolje upoznati sa ovim informacijama.

U skladu sa tim, niz zanimanja će polako nestajati, to je neminovno, a zbog smanjenja radne snage sasvim je izvjesno ono što se dešava i na Zapadu ali evo i okruženju da manje atraktivna i slabije plaćena zanimanja preuzimat će strana radna snaga. Ako Hrvatska ima 150.000+ stranih radnika to je nešto što će postati trend i u BiH i iluzorno je očekivati da možemo mlade „natjerati“ da rade poslove koji nisu atraktivni. Međutim, stare zanate i sl. ukoliko se pravilno predstave i podrže dodatno kao zanimanja važna kao kulturno naslijeđe ili turistički proizvod mogu postati privlačna i mladima, ili će naprosto biti ugašena.

Koje su mjere po vama ključne da se popravi položaj mladih na tržištu rada i da im se pruže bolji uslovi?

- Kroz ovaj razgovor već je nekoliko ključnih stvari bilo vidljivo, ali najkraća lista rješenja, koja je ponuđena i u novoj Strategiji prema mladima u Kantonu Sarajevo koja bi se trebala usvojiti ove godine ima i ove elemente koji se mogu primijeniti po cijeloj BiH:

1. Modernizacija obrazovanja, od nastavnih planova i programa koji moraju razvijati u cijelosti poduzetničku kompetenciju, stavove i vještine, pa do jače veze sa privredom, uključujući ulaganje u inovacije, STEM oblasti i sl.

2. Sistem karijernog savjetovanja razviti koji će pomoći mladima da prepoznaju vlastite talente, profesionalno se orijentiraju, upoznaju sa postojećim prilikama i opcijama za svoj karijerni razvoj, kao i upoznat se sa privredom i biznis zajednicom i novim zanimanjima. Mi smo u 2023. godini organizirali dva izdanja STARfest-a – najvećeg BH festivala za razvoj karijere i vještina sa preko 100 izlagača, 50+ govornika i 40 radionica za 5.000 posjetitelja u velikoj dvorani Skenderija i vidjeli enormnu potrebu i želju i interes kako mladih tako i kompanija da stupe u kontakt, upoznaju se, ali i pomognu mladima da bolje shvate svijet biznisa i prilika i to je nešto što treba nastaviti.

3. Stažiranje, praksa, volonterski rad, kao i aktivizam (kroz omladinske i studentske organizacije) su najbolji načini za mlade koji se još školuju da steknu nove vještine i uđu u svijet posla i radnog ambijenta i potrebno je od povoljnije zakonske regulative uraditi više, ali i kompanije da investiraju u takve programe. Mi smo sa AS Holdingom prije korone kreirali i posebno takmičenje za studente Innovation Challenge gdje su studenti ponudili neka inovativna rješenja na zadane zadatke, ali i radili sa pojedinim kompanijama (npr. Klas, Solana Tuzla, Vispak), upoznali i management i članove uprave, radnike, tehnologe, marketing, prodaju i stekli početno iskustvo kako izgleda iznutra jedna kompanija. To je ujedno i odličan mehanizam za kompanije za promociju, employer branding ali i regrutaciju talenata.  

4. Ulaganje u poduzetništvo mladih – konkretno razviti moderan sistem i akcelerator koji će ponuditi i obuku, mentorstvo, finansijsku podršku, vezu sa investitorima, promociju i sl. Ima puno primjera podrške za mlad poduzetnike, ali ona nije strateška, dugoročna, održiva i vrlo su to fragmentirani slučajevi sa niskim i nedovoljnim sredstvima, a upravo mladi kao digitalna generacija imaju više afiniteta za „igranje“ i kreiranje i otkrivanje novih digitalnih rješenja gotovo za sve industrije. S obzirom da je MUNJA posljednjih 10 godina organizirala državno takmičenje srednjoškolaca u poduzetništvu vidimo enormnu volju i interes tinejdžera da se okušaju i uključe u poduzetništvo i to je odlična odskočna daska za njihovo upoznavanje sa tržištem rada i funkcioniranjem biznisa.

Razgovarala: Elvedina Obuća