Za razliku od elektroprivreda privatne kompanije su svijetli primjeri intezivnih priprema i gradnje obnovljivih izvore električne energije i zahvaljući njima Bosna i Hercegovina bi mogla odgovoriti traženim ciljevima, izjavio je u intervjuu za "Avaz" Edhem Bičakčić, dokazani stručnjak za energetiku i uz to predsjednik Regionalnog komiteta elektroenergetičara (CIGRE) i član najužeg rukovodstva te organizacije sa sjedištem u Parizu.
Ovom prilikom govorio je o neizvršenim obećanjima ranijih direktora Eektroporivrede i izazovima u tranziciji elektroenergetskog sektora koji nas očekuju.
Energetska tranzicija
Posljednja konferencija Ujedinjenih nacija je istakla potrebu ubrzavanja energetske tranzicije.
"Na 28. konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP 28) je istaknuto da je da postoji potreba za dubokim, brzim i održivim smanjenjem stakleničkih gasova, te se zato mora utrostručiti izgradnja obnovljivih izvora energije i udvostručiti godišnji rast energetske efikasnosti do 2030. godine, kako bi se ispunili ciljevi energetske tranzicije.", rekao je Bičakčić.
Ovakva odluka potvrđuje da glavnu ulogu imaju obnovljivi izvori koji daju put za poboljšanje pristupa energiji i sigurnosti.
Neuspjeh prilagođavanja klimatskim promjenama drugi je najteži dugoročni globalni rizik, dok neuspjeh ublažavanja klimatskih promjena predstavlja prvi rizik.
Na pitanje koje obaveze je Bosna i Hercegovina preuzela, kaže da razvoj energetike BiH treba bazirati na politikama održivog razvoja.
"Razvoj energetike Bosne i Hercegovine treba bazirati na politikama održivog razvoja koje sadrže sljedeće aspekte: sigurnost snabdijevanja, konkurentnost cijena, dostupnost energije i politiku dekarbonizacije. Uz smanjenje stakleničkih gasova za povećanje energetske efikasnosti sektora i korištenja obnovljivih energetskih resursa Bosna i Hercegovina može dostići preuzete obaveze usklađene sa politikama Evropske unije.", pojašnjava Bičakčić.
To znači izgradnju novih hidro, vjetro i solarnih elektrana, uz paralelnu uspostavu: organizovanog tržišta električne energije, trgovanja emisijama stakleničkih gasova i sistema garancije porijekla energije.
Bosna i Hercegovina, kaže, treba dekarbonizirati preko 2000 MW u termoelektranama, zašto je potrebno preko izgraditi preko 5.000 MW obnovljivih izvora električne energije (hidro, vjetro i solarne).
Da bi se dostigao zacrtani cilj po Nacionalnom energetskom i klimatskom planu, potrebno je do 2030 godine graditi 250 MW, (380 GWh) godišnje obnovljivih izvora električne energije.
Pored toga treba do 2030. izgraditi 940 GWh obnovljivih izvora u transportu, grijanju i hlađenju.
"Na ovaj način će biti ostvareno smanjenje emisije CO2 za 41.21% do 2030. godine u odnosu na 1990. godinu, što je preuzeta obaveza. Pored ovoga, preuzeli smo obaveze odsumporavanja termoblokova i ukoliko ovo ne uradimo ostati ćemo bez termoelektrana za nekolike godine. Izgradnja sistema za odsumporavanje dimnih gasova je završena u TE Ugljevik dok u TE Tuzla, TE Kakanj i TE Gacko nije ni počela. Nažalost državne kompanije nisu gotovo učinile ništa na izgradnji proizvodnih kapaciteta. Sve uprave elektroprivreda su dolazile da grade, ali do sada gotovo ništa nisu izgradili. Svijetli primjeri su privatne kompanije koji intezivno vrše pripreme i grade obnovljive izvore i zahvaljući njima Bosna i Hercegovina bi mogla odgovoriti traženim ciljevima, ali će kod njih biti tržišna cijena.", pojasnio je.
Referirajući se na berzu i tarifnu politiku kaže da ne treba posebno naglašavati da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja u regionu koja nema berze električne energije, iako jedina ima viškove.
"Svih ovih zadnjih 5-6 godina, neto izvoz iz Bosne i Hercegovine je bio na nivou 4 TWh. Mi se takmičimo kako da razvijamo berze u regionu, a da ne pokušavamo formirati svoju. Što se tiče berzi u regionu dok ne formiramo svoju, smatram da je u ovom trenutku za nas potpuno relevantna i dovoljna HUPX (mađarska berza). Ima čak kompanija koje su od prepoznatljivih velikih izvoznika prestali to biti, zahvaljujući dosadašnjim nerazumnim potezima.", kaže.
Pitanje je, kaže, da li će sa dosadašnjom organizacijom posla, posebno u oblasti rudarstva ikada ponovo postati izvoznici.
"Moraju se iz korjena promijeniti cjenovni odnosi, da bi postojao interes za proizvodnjom i izvozom. Tarifna politika se odavno trebala mijenjati. Tarifni postupci za javno snabdijevanje su davno trebali biti pokrenuti, jer cijene se nisu mijenjale osam godina. Ovdje treba posebno voditi računa o osjetljivim kategorijama stanovništva, jer dok se država ne uključi u ove procese socijalne zaštite, nažalost to moraju raditi elektroprivrede.", pojašnjava.
To, stava je, znači da oni koji mogu platiti tržnu cijenu električne energije trebaju i da plate, dok za stanovništvo koje je u stanju socijalne potrebe, ne treba sadašnju cijenu mijenjati.
"Ovo bi se moglo realizovati blok tarifom. Što se tiče privrede, ja razumijem Vladu da želi zaštiti domaću proizvodnju, ali s druge strane smatram da prosječna cijena mora biti barem kolika je proizvodna cijena iz termoelektrana, što bi predstavljalo korekciju od oko 10%", zaključio je Edhem Bičakčić za "Avaz".
