Egrlić u Briselu: Za veći obim razmjene s EU potrebna dva nova prelaza

Predsjednik Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Ahmet Egrlić predvodio je bh. delegaciju na sastanku Poslovne platforme EU-ZB6 u Briselu, u kojoj su sudjelovali predstavnici bh. kompanija Kolektor Laktaši, Lukavac Cement i Mikroelektronika. Sastanku, koji je organiziran u saradnji Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana i Evropske komisije radi jačanja ekonomske integracije regiona i olakšavanja pristupa jedinstvenom tržištu Evropske unije, prisustvovali su poslovni lideri, donosioci odluka i ključni akteri iz Zapadnog Balkana i EU.

Sastanku Poslovne platforme prethodio je sastanak direktora Generalnog direktorata za proširenje i istočno susjedstvo Gert-Jana Koopmana s predsjednicima komora, članica KIF ZB i kompanija. Tokom sastanka, predstavnici poslovne zajednice Zapadnog Balkana imali su priliku direktno razgovarati s predstavnicima Evropske komisije o ključnim ekonomskim izazovima i prilikama za unapređenje trgovine, investicija i poslovnog ambijenta. Ključne teme sastanka bile su jačanje regionalne ekonomske integracije, unapređenje efikasnosti regionalnog tržišta, poboljšanje pristupa finansijama za kompanije u regionu, kao i procesi zelene tranzicije i digitalne transformacije, koji predstavljaju ključne prioritete u okviru ekonomske saradnje između EU i Zapadnog Balkana.

Modeli zaštite tržišta

Sastanak je pružio priliku da se kroz konkretne primjere analiziraju prepreke u trgovini, investicijama i poslovanju, ali i da se identifikuju potencijalne mjere za njihovo prevazilaženje. Značajan doprinos uspješnoj realizaciji događaja kroz aktivan angažman dale su i bh. kompanije, članice Poslovnog savjeta Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana, Mikroelektronika, Lukavac cement i Kolektor.

Direktorica Komercijalnog sektora Mikroelektronike Sanja Praštalo govorila je o zaštiti tržišta koja predstavlja važnu temu za lokalne kompanije, pa je pokrenuto pitanje mogućnosti primjene modela zaštite tržišta koje EU već koristi, kao i načina na koji bi Evropska komisija mogla podržati ZB6 u ovom procesu. Kako je istakla, posebno je važno podići standarde, pri čemu se trenutno najviše ističe oblast cyber sigurnosti. Naime, EU zahtjeva da sva elektronska roba, uključujući softver i hardver, prođe testiranje u relevantnim institucijama, ali to nije slučaj u ZB6, što otežava plasman domaćih proizvoda čak i na lokalnom tržištu. Uspostavljanje zajedničkog tržišta uz kontrolu kvaliteta robe iz regiona imalo bi dvostruku korist – zaštitu potrošača i podršku domaćim proizvođačima.

Generalni direktor Lukavac cementa Stjepan Kumrić govorio je o mehanizmu CBAM i CO2 taksama ukazujući na potrebu podrške uspostavljanju nacionalnog ETS sistema na teritoriji Zapadnog Balkana i Bosne i Hercegovine, kao i formiranja nacionalnog fonda za ekološke i energetske projekte. Navedena je i mogućnost kreiranja fonda za projekte u zemljama ZB6, od sredstava prikupljenih kroz CBAM plaćanja u tim zemljama. Kumrić je istakao da je jedan od ključnih izazova u postojećim regulativama obračun indirektnih emisija CO2, koje su kod proizvodnje cementa u potpunosti uključene u troškove, dok se u drugim industrijama, poput čelika i aluminijuma, ne primjenjuju na isti način, što cementnu industriju stavlja u nepovoljan položaj.

Kako pojednostaviti plasman proizvoda na tržište EU

Direktor kompanije Kolektor Predrag Zorić također je govorio o CBAM-u i mogućnosti dobijanja sredstava za tranziciju kompanije ka energetski efikasnijoj proizvodnji. Postavljeno je i pitanje kako pojednostaviti plasman proizvoda na tržište EU.

Predsjednik VTK/STKBiH Egrlić naglasio je da postoji potreba za redefiniranjem statusa drumskih graničnih prijelaza Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom, da bi se osigurali dodatni kapaciteti za nesmetan protok robe. "Ako se želi očuvati i dalje razvijati obim razmjene s EU, nužno je uspostavljanje dodatna dva BIP-a, jednog usmjerenog prema centralnoj, a drugog prema zapadnoj Evropi, kao i obostrano postojanje fitosanitarne kontrole na ukupno četiri granična prijelaza. Ovo pitanje ne opterećuje samo BiH, nego i ostale države, zbog čega smo u nekoliko navrata zahtjevali pokretanje zajedničke inicijative vlada država Zapadnog Balkana prema Evropskoj komisiji", rekao je Egrlić.

Predstavnici Evropske komisije i privatnog sektora razmotrili su mogućnosti za povećanje investicija u region, jačanje stranih direktnih investicija i unapređenje poslovne klime kroz bolje povezivanje regionalnih i evropskih lanaca snabdijevanja. Posebno je naglašena potreba za institucionaliziranim dijalogom između evropskih i regionalnih privrednih subjekata, kako bi se osigurala efikasnija poslovna saradnja i olakšalo prilagođavanje standardima i regulativama EU.

Evropska komisija je izrazila svoju posvećenost daljem unapređenju privredne saradnje sa regionom kroz niz konkretnih inicijativa. Također, potvrđena je podrška procesu postepene integracije privreda Zapadnog Balkana u jedinstveno evropsko tržište, kroz prilagođavanje regulativnom okviru EU i jačanje konkurentnosti kompanija u regionu.