U vremenu kada se javne zdravstvene ustanove sve češće suočavaju s nedostatkom sredstava, Sveučilišna klinička bolnica Mostar ide u potpuno suprotnom pravcu.
U godini dana zaposlili su gotovo 500 novih radnika, tačnije 492, što ih je lansiralo ispred čak i Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu — tradicionalnog lidera po broju zaposlenih u zdravstvenom sektoru Federacije BiH, pokazala je analiza Akta.ba portala.
Takav skok u kadrovima, sa 2.734 na 3.226 zaposlenih, ne samo da mijenja hijerarhiju među najvećim javnim poslodavcima u zemlji, već otvara i brojna pitanja o održivosti poslovanja ove ustanove. Jer, dok broj zaposlenih nezaustavljivo raste, finansijski pokazatelji idu u potpuno suprotnom smjeru.
GUBITAK OD PREKO 7,3 MILIONA KM
Na prvi pogled, poslovanje bolnice u 2024. godini djeluje impresivno – preko 183 miliona KM u prihodima. Ipak, ta brojka krije godišnji gubitak od preko 7,3 miliona KM. Sličan minus zabilježen je i dvije godine ranije, a 2023. je predstavljala gotovo neobičan izuzetak, kada je gubitak iznosio tek nešto više od 100.000 KM.
Akta Registar/Finansije SKB Mostar
Ova finansijska nestabilnost dolazi u trenutku kada bolnica neumorno proširuje kadar. Tokom prošle godine, jedna po jedna objava pozivala je nove zdravstvene radnike da popune otvorena mjesta. Neki su konkursi obuhvaćali desetine pozicija, drugi čak i više od stotinu, a svi su rezultirali zapošljavanjem na neodređeno. U februaru 2025, bolnica je ponovo tražila dodatnih 50 radnika i još jednom bez ograničenog trajanja radnog odnosa.
Osim gubitaka, SKB Mostar suočava se i s velikim dugovanjima prema zaposlenicima. Prema izvještajima, bolnica godinama ne uplaćuje doprinose zaposlenicima, a trenutni dug iznosi preko 115 miliona KM. Ova praksa dovodi u pitanje finansijsku održivost ustanove i prava zaposlenih.
Direktor Sveučilišne kliničke bolnice Mostar Ante Kvesić u razgovoru za Fenu osvrnuo se početkom godine na aktuelno stanje i izazove u funkcioniranju ove ustanove, ističući ključne projekte, dostignuća i prepreke s kojima se suočavaju.
BOLNICA OPSTAJE ZAHVALJUJUĆI HRVATSKOJ
''Uprskos izazovima i finasijskim minusima, nekako uspijevamo opstati. Međutim, glavni problem našeg zdravstvenog sistema leži u činjenici da smo vjerovatno jedina država na svijetu u kojoj zdravstvo nije prioritet u budžetu – ne vraća nam se PDV, a sredstva od visokotarifnih roba koriste se u druge svrhe, umjesto za liječenje ljudi'', navodi Kvesić.
Kao veliki problem naveo je da cjenovnik bolnice datira još iz 1988. godine.
On smatra da su prepreke, zapravo, vrlo jednostavne za prevladati.
''Dajte nam tarifnik i cjenovnik poput onih u Hrvatskoj i ništa više nam ne treba. Samo neka neko osigura da se to može platiti. To bi već bilo dovoljno za značajan pomak naprijed'', dodao je.
Kvesić ističe da bolnica godinama opstaje zahvaljujući, između ostaloga, finansijskoj podršci Republike Hrvatske, odnosno 10 miliona eura godišnje pomoći.
Dodaje da on već 33 godine stalno ističe isti problem - bolnica ima osnivača, nema vlasnike.
S.B.
