Strategija za spas tekstilne industrije do kraja godine

Strategija razvoja industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u FBiH koja bi sa mjerama koje je Vlada planirala trebala podignuti ovu industriju na noge, još nije završena, saznajemo iz Gospodarske komore Federacije.

Nakon obavljenih prezentacija po županijskim komorama od Sarajeva, Bihaća, Mostara, Tuzle i Zenice i prikupljenih mišljenja i prijedloga gospodarstvenika radna grupa bi trebala do kraja godine pripremiti ovu strategiju i poslati je Vladi na usvajanje.

Hrvoje Brajković, koordinator radne grupe za izradu Strategije, navodi da će osim strategije ključni dokument biti akcioni plan koji će definirati tko što treba uraditi iz svog domena da bi se Strategija u potpunosti realizirala.

Strategije treba da da odgovore na nekoliko osnovnih pitanja kao što su treba li tekstilno kožarsko prerađivačka industrija Federaciji BiH, te ukoliko bi se navedene industrijske grane ravitalizirale šta bi to značilo sa aspekta zapošljavanja, posebice ženske radne snage.

Strategija treba da definira uvjete pod kojima će navedene industrijska grana moći raditi bolje i kvalitetnije te tko treba da osigura te uvjete i na koji način, te da omogući stvaranje uvjeta za kvalitetniji izvoz vlastitog brenda na ino tržište i dr.

"Strategija će za sigurno dati odgovore na većinu problema te točno definirati sve ključne aktere koji mogu pomoći u revitalizaciji navedenih industrijskih grana", smatra Brajković.

Posljednjih godinu dana i Vlada Federacije je postavila kao cilj sanaciju ove industrije. Nedavno je i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije u suradnji sa Udruženjem tekstila, obuće i kože (UTOK) osiguralo 1.800.000 KM za razvojne programe firmi iz branše tekstila, obuće i kože u 2012. Sredstva su kreditnog karaktera sa kamatnom stopom od 1 posto, grace razdobljem od jedne godine i rokom otplate do pet godina u ovisnosti od visine odobrenih sredstava. Maksimalan iznos traženih sredstava je 200.000 KM.

Podsjetimo, industrija tekstila, kože i obuće susreće se sa brojnim problemima kao što je nekontrolirani uvoz, carinska ograničenja, nepostojanje stimulacije izvoza, visoki doprinosi i cijena energenata za potrebe proizvodnje. U tekstilnoj industriji se isključivo rade tzv. lohn poslovi ili poslovi dorade. Grana je u odnosu na prijeratnu ostala bez proizvodnje tkanina i prediva. To se sada uvozi.

Značaj ove grane je što zapošljava veliki broj radnika. Procjene pokazuju da je na razini BiH 30.000 radnika, od čega u Federaciji oko 20.000. Prije rata u u ovoj industriji radilo je oko 100.000 ljudi.

U devet mjeseci ove godine u Federaciji je zabilježen rast od 11 posto u proizvodnji tekstila, što je naznaka da u ovom sektoru ima još mnogo neiskorištenog potencijala.

D.Kozina