U sjeni kriza: Ima li nade za oporavak i rast bh. ekonomije?

Pored brojnih problema u elektroenergetskom i drugim sektorima, drastičnog povećanja cijena, neizvjesne političke situacije, ali i sve većih geopolitičkih previranja, postavlja se pitanje da li postoji mogućnost da bosanskohercegovačka ekonomija napreduje i bude uspješna, pišu Nezavisne.

Naime, kako smo nedavno pisali, Bosna i Hercegovina se od izvoznika električne energije pretvorila u uvoznika zbog velikih problema u elektroenergetskom sektoru, te se mogu očekivati ​​nova poskupljenja za domaće građane, ali i za privredu („Elektroprivreda BiH“ je već javno objavila podatke o tome koliko planiraju povećati cijenu).

Također, u proteklih nekoliko godina došlo je do drastičnog povećanja cijena gotovo svih proizvoda zbog visoke inflacije (samo je hrana poskupjela za 10 posto u posljednjih godinu dana).

Politička situacija je vrlo neizvjesna, a državni nivo gotovo da ne funkcioniše, odnosno puževim korakom se kreće ka rješavanju problema i približavanju evropskom putu, odnosno članstvu u Evropskoj uniji.

Ono što predstavlja dodatni problem, a na što Bosna i Hercegovina ne može utjecati, jeste geopolitička situacija.

Rat između Ukrajine i Rusije smanjio je potražnju za proizvodima u Evropskoj uniji, s kojom BiH ima oko 70 posto vanjskotrgovinske saradnje, zbog čega su se naše izvozne kompanije našle u ogromnim problemima, a nova previranja, ratovi između Izraela i Irana, te potencijalne tarife Donalda Trumpa, predsjednika SAD-a, i druge stvari donose nove neizvjesnosti o tome šta će se dešavati u budućnosti.

Zbog svih ovih problema, s kojima se država i ekonomija suočavaju, da li je moguće da ekonomija Bosne i Hercegovine snažnije napreduje, odnosno da bude uspješna?

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za "Nezavisne novine" da ne vidi razloga za optimizam u narednom periodu.

"Teoretski, jednostavno je izračunati rast BDP-a. Imamo potrošnju, investicije, javnu potrošnju i količinu izvoza/uvoza. Naš izvoz zavisi od situacije u razvijenim ekonomijama, od tržišta Njemačke, Italije, ali i Srbije i Hrvatske, a zavisi i od drugih. Stope rasta su niske, i to teško može povući naš izvoz naprijed. Investicije direktno zavise od političke klime, a vidimo kako izgleda politička situacija u BiH, i ne vjerujem da će doći do naglog priliva stranih investicija. Privatna potrošnja zavisi od ekonomske situacije u zemlji, ali i od doznaka iz inostranstva", rekao je Đogo.

Dodao je da od svih ovih faktora, državna potrošnja ostaje.

"Zbog komplikovanih političkih odnosa u Federaciji Bosne i Hercegovine, teško je bilo šta dogovoriti, i to je razlog zašto Federacija Bosne i Hercegovine ima manju zaduženost od Republike Srpske. S druge strane, dug Srpske nije veliki, ali je problem što svake godine dospijeva šestina duga. Pod takvim uslovima, jer ima visoku ratu otplate, Srpska nema mogućnost da finansira neke velike javne investicije. Kada saberemo sve ove komponente, ne vidim razloga za bilo kakav optimizam u narednom periodu. Potreban nam je rast veći od četiri posto da bismo se kretali u pravom smjeru", rekao je Đogo.

Ekonomista Admir Čavalić smatra da svaka kriza predstavlja novu šansu i da je ovo ekonomska paradigma.

"Pitanje je, uspijevamo li iskoristiti određene krize? Očigledno ne. Na međunarodnom nivou dolazi drugi svjetski poredak. Bosna i Hercegovina trenutno nema viziju gdje bi trebala biti i kako iskoristiti te nove prilike u kontekstu geopolitičkih događaja. U suštini, u ovom vremenu neizvjesnosti, nemamo strateški okvir za djelovanje. Prije nekoliko godina imali smo paket reformi ili akcionih planova, liste stvari koje bi trebalo uraditi. Istina, sada imamo Reformsku agendu koja se više shvata kao nešto iz Brisela nego kao autentičan, domaći plan da se zaista nešto konkretno uradi", rekao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, Bosni i Hercegovini nedostaje strateški okvir.

"Bojim se da će ovo postati češće kako se približava izborna 2026. godina. Međutim, svaki pozitivan razvoj događaja u Evropskoj uniji automatski jača domaću ekonomiju", naglasio je Čavalić.