Hrvatska ograničava pristup tenderima: Ovo su nova pravila za strane kompanije

Novi hrvatski Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabavke, koji je usvojen 23. maja i stupio na snagu 26. juna 2025. godine, donosi značajne novine u režimu pristupa postupcima javne nabavke u Republici Hrvatskoj. Riječ je o regulatornom mehanizmu koji prvi put eksplicitno omogućava ugovornim organima u Hrvatskoj da isključe iz postupaka kompanije iz trećih zemalja koje nisu potpisnice Sporazuma o javnim nabavkama (GPA) Svjetske trgovinske organizacije.

Ovaj dokument izazvao je pažnju i reakcije u Bosni i Hercegovini, prije svega zbog potencijalnih posljedica po domaće izvođače i dobavljače koji posluju na tržištima EU.

Ključne odredbe pravilnika

Pravilnik uvodi novu pravnu osnovu na osnovu koje naručitelji (ugovorni organi) mogu u dokumentaciji o javnoj nabavi precizirati zabranu učešća privrednim subjektima iz zemalja koje nisu potpisale GPA niti imaju druge međunarodne sporazume koji su obavezujući za EU.

U praksi, to znači da se firmama iz država poput Bosne i Hercegovine – koja nije članica GPA – može zabraniti da konkurišu za određene tendere u Hrvatskoj.

Pravilnik objavljen u Narodnim novinama

Navodi se i da zabrana nije automatska. Naručitelj mora eksplicitno propisati u dokumentaciji da zabrana važi, kao i da dodatno precizira odnosi li se ona i na:

• zajednice ponuđača u kojima se pojavljuje subjekt iz treće zemlje,

• podugovarače,

• subjekte na koje se glavni ponuđač oslanja u pogledu tehničke ili kadrovske sposobnosti.

"Ako se zabrana ne koristi, pravilnik obavezuje naručitelja da objasni eventualne razlike u pravnom položaju između ponuđača iz trećih zemalja i onih iz EU ili zemalja potpisnica GPA. Na taj način, i dalje se može uspostaviti ograničenje – ali kroz suptilnije kriterije koji reflektuju 'objektivnu razliku'", navodi se.

Pravne posljedice i dinamika primjene

Pravilnik se ne primjenjuje retroaktivno – svi postupci javne nabave pokrenuti prije njegovog stupanja na snagu dovršit će se po starim pravilima. Međutim, budući postupci, pogotovo u sektoru građevinarstva i velikih infrastrukturnih projekata, mogli bi vrlo brzo reflektirati nova ograničenja.

Važno je naglasiti da pravilnik ne obavezuje naručitelje da isključe strane ponuđače – ali im to eksplicitno omogućava. Prava primjena stoga će zavisiti od odluka pojedinačnih ugovornih organa u Hrvatskoj.

Upozorenje poslanika Magazinovića

Na ovaj razvoj događaja reagovao je zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH Saša Magazinović, koji je, pozivajući se na nove hrvatske odredbe, upozorio da bh. kompanijama prijeti ozbiljna opasnost od sistemskog isključivanja s tržišta javnih nabavki u EU.

Magazinović je upozorio da BiH nije potpisnica GPA sporazuma, te je pokrenuo inicijativu u državnom parlamentu kojom traži da nadležne institucije odmah izvrše analizu posljedica, razmotre mogućnost pristupanja GPA, kao i potencijalne pravne korake kako bi se spriječila diskriminacija bh. firmi.

U zvaničnom aktu Parlamenta BiH, Magazinović traži od nadležnih institucija — Vijeća ministara BiH, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Agencije za javne nabavke i Vanjskotrgovinske komore BiH da hitno dostave procjenu posljedica koje bi nove zabrane pristupa javnim nabavkama u EU mogle imati po bh. kompanije, kao i da objasne zašto BiH još uvijek nije pristupila GPA sporazumu Svjetske trgovinske organizacije.

Također, zahtijeva pregled zakonodavnih aktivnosti u drugim zemljama EU koje uvode slična ograničenja, te da se utvrdi ko će štititi interese i potencijalna prava bh. firmi u novonastalim okolnostima.

Šutnja institucija

EU već godinama zagovara strožiju kontrolu nad firmama iz trećih zemalja koje posluju na evropskom tržištu, a koje potiču iz država koje same ne otvaraju svoje tržište.

S druge strane, Pravilnik predstavlja ozbiljan rizik za bh. privredu — naročito za izvoznike u oblasti građevinarstva, inžinjeringa, IT sektora i druge firme koje već godinama posluju na tržištima Hrvatske i EU. Mogućnost sistemskog isključenja iz evropskih tendera znači gubitak milionskih poslova, pad konkurentnosti i dodatni udar na izvozno orijentisane kompanije.

Upravo zato zabrinjava činjenica da nadležne institucije BiH godinama ignorišu potrebu pristupanja GPA sporazumu i da nisu reagovale ni kada su prvi signali ograničenja postajali očigledni.

S.B.