Vještačka inteligencija glavna tema obilježavanja Evropskog dana pravde u Sudu BiH

Sud Bosne i Hercegovine ove godine organizuje centralnu manifestaciju povodom obilježavanja Evropskog dana pravde, koji se u cijeloj Evropi obilježava 25. oktobra. Ovaj dan, koji su 2003. godine ustanovili Vijeće Evrope i Evropska komisija, ima za cilj približiti pravdu građanima i promovisati principe nezavisnog i efikasnog pravosuđa.

V.d. predsjednika Suda BiH Minka Kreho istakla je da je obilježavanje Evropskog dana pravde prilika da se naglasi posvećenost institucije nezavisnosti, odgovornosti i profesionalizmu, posebno u vremenu brojnih izazova koji prate pravosudni sistem.

"Za Sud Bosne i Hercegovine koji je u ovom izazovnim vremenima nastoji da odgovori na sve složene zahtjeve pravne sigurnosti, javnog povjerenja i institucionalne stabilnosti, Evropski dan pravde je prilika da još jednom pokaže svoju posvećenost nezavisnosti, odgovornom i profesionalnom djelovanju" – izjavila je Kreho.

Naglašava da je Sud BiH odlučio da Evropski dan pravde obilježava dva dana s dvije ciljne aktivnosti, vođeni entuzijazmom i zajedničkim angažmanom studenata, koji borave u posjeti toj instituciji i zaposlenika Suda.

"Današnji događaj posvećujemo temi koja simbolizira spoj tradicije i savremenosti, vještačkoj inteligenciji i pravosudnom sistemu, kao i svemu onome što nam primjena vještačke inteligencije nosi u vremenu koje dolazi. Tema vještačke inteligencije možda na prvi pogled izgleda futuristički, ali je u stvarnosti već duboko prisutna u pravosudnom sistemu širom svijeta" – kazala je Kreho.

Sutkinja Vrhovnog suda Federacije BiH i članica CEPEJ-a u BiH, Svjetlana Milišić Veličkovski, podsjetila je da je cilj obilježavanja Evropskog dana pravde jačanje povjerenja građana u institucije i približavanje pravosudnog sistema građanima kroz transparentnost i dostupnost informacija.

"Evropski dan pravde simbolizuje jedan pristup pravdi kojem teže moderni evropski sistemi. To je pravosuđe usmjereno na čovjeka. Ovakav pristup pravdi i pravosuđu podrazumijeva da se pravosudni sistem gradi rukovodeći se potrebama, pravima i iskustvima ljudi, a ne samo fokusirajući se na zakone, institucije i sudske postupke" – izjavila je Milišić Veličkovski.

Istaknula je, međutim, da razvoj i primjena takvih tehnologija mora počivati na etičkim načelima – poštovanju ljudskih prava, nediskriminaciji, transparentnosti i kontroli od strane čovjeka. „Ne smijemo dozvoliti da vladavina prava preraste u vladavinu algoritma“, poručila je.

Glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić napominje da postoje objektivna ograničenja između javnih interesa i prava koje imaju osumnjičeni ili optuženi u predmetima, zbog čega se ponekad određene aktivnosti Tužilaštva Bosne i Hercegovine smatraju nedovoljno transparentnim.

"Nije moguće biti transparentan u predmetima koji su u fazi istrage jer je istraga po svojoj prirodi takva, za razliku od glavnog pretresa koji je javan i gdje svaki građanin Bosne i Hercegovine i šire može da dođe i da prati suđenja. Iz tih razloga ponekad se Tužilaštvo Bosne i Hercegovine kritikuje da nije dovoljno otvoreno prema javnosti, ali to je jednostavno ograničenje objektivne prirode koje je potrebno kako bismo mi zaštitili integritet naših istraga" – rekao je Kajganić.

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Sanin Bogunić podsjeća da je BiH kao članica Vijeća Evrope obavezna u zadnjoj sedmici oktobra svake godine obilježiti Evropski dan pravde.

"Mi kao članica evropske Komisije za efikasnost pravosuđa pokušavamo da idemo u korak sa evropskim zemljama i da ispunimo standarde koji se od nas traže. U bh. pravosuđu je u toku aktivna stručna debata, gdje su centralne figure tužioci i sudije, odnosno čovjek" – podvukao je Bogunić.

Ministar pravde BiH Davor Bunoza je rekao da nakon skoro tri godine njegovog mandata može biti zadovoljan što su usvojeni zakoni koji u BiH nisu mogli biti usvojeni desetljećima.

"To je veoma bitno na našem evropskom putu. Međutim, oblast kojom nisam zadovoljan je digitalizacija naših sistema. BiH je još 2006. donijela Zakon o elektronskom potpisu, ali mi još uvijek koristimo papir i nadam se da ćemo to uskoro promijeniti" – rekao je Bunoza.

"U Ministarstvu smo svjesni da ćemo morati donijeti zakonska rješenja koja će se odnositi na vještačku inteligneciju. Ja sam se uz pomoć vještačke došao do zaključka da mi u BiH donosimo stroge i zahtjevne zakone. Kada budemo digitalno transformirali naše društvo, čovjek je onaj koji na kraju mora donositi ključne odluke" – napominje Bunoza.

Dodao je da će daljnji napredak na evropskom putu BiH zavisiti od usvajanja zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću te zakona o sudu BiH, za koje vjeruje da bi mogli biti usvojeni do kraja godine, uz političku volju i dogovor.

Evropski dan pravde, istaknuto je na skupu, nije samo simbol zajedničkih evropskih vrijednosti već i podsjetnik na važnost nezavisnog, transparentnog i savremenog pravosudnog sistema – sistema koji, uz podršku novih tehnologija, mora ostati čvrsto u službi čovjeka i vladavine prava.