UIO BiH staje ukraj malverzacijama na carinskim ispostavama

Glavni razlog za povećanje prihoda u martu u odnosu na isti mjesec lani su manje zloupotrebe na carinskim ispostava Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), kazao je Ratko Kovačević, portparol UIO.

"Za 67 miliona maraka više prihoda u odnosu na mart prošle godine jednim dijelom zaslužno je uvođenje povećanih mjera nadzora. Najveći prihodi su upravo bili na prvoj grupi uplatnih računa, a ta grupa se odnosi na uplate od uvoznih dadžbina", pojasnio je Kovačević.

Naime, kako je istakao, zbog velikih zloupotreba koje su se dešavale da je vrijednost uvezene robe pri carinjenju svjesno umanjivana kako bi uvoznik platio manje dadžbine, BiH je izgubila mnogo novca. Iako Kovačević nije mogao da kaže o kojoj sumi se tačno radi, može biti pretpostavljeno da se radi o više desetina miliona maraka godišnje.

Kovačević je naveo da je prije nekoliko sedmica UIO donijela dvije naredbe o tome da carinjenje uvozne robe, kod koje je bilo najviše zloupotreba, obavljaju u tek nekoliko regionalnih centara. Fizičko ili pravno lice koje uvozi robu tu robu carini u onoj ispostavi koja pokriva njihovo mjesto prebivališta ili mjesto u kojem je registrovana firma. Jedna naredba se odnosi na kozmetiku, tekstil, higijenske proizvode, najčešće kineskog porijekla, dok se druga naredba odnosi na uvoz polovnih vozila i dijela mesnih proizvoda.

"Primjerice, imali smo slučaj da se na 1,5 kg majica plati carinska vrijednost od 1,5 KM. Znam da to zvuči nevjerovatno, ali to nam se dešavalo. I onda možete misliti za koje iznose su oštećeni budžeti", rekao je Kovačević.

On je istakao da je UIO poslala službenika sa 50 nasumično odabranih faktura za uvoz polovnih automobila iz Slovenije, kako bi slovenačka služba obavila provjeru u nadležnim firmama.

"U 50 faktura 80 odsto je bilo lažnih. Događalo se da carinski službenici prihvate fakturu na kojoj je, primjerice, navedeno da je vrijednost vozila 4.000 eura, a stvarna vrijednost je 8.000 eura. Praktično su cijene duplo umanjivane, a carinska služba je takve fakture prihvaćala", istakao je Kovačević.

On je naveo da su nakon toga u UIO odlučili da preispitaju sve fakture iz 2009. i prve polovine 2010. godine za vozila iz Slovenije.

"Među njima su bile 572 lažne fakture. Izvršili smo naknadnu naplatu na stvarnu vrijednost fakture i naplatili smo iz toga 1,5 milion KM", rekao je Kovačević.

Međutim, odlukama o centralizaciji procesa carinjenja robe nisu zadovoljni svi. Na primjer, špediteri i prevoznici kažu da su im se novim odlukama UIO za značajan iznos povećali poslovni troškovi.

Marija Kovačević-Osmić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja špeditera BiH, tvrdi da se, na primjer, dešava da je u jednom kamionu samo mali dio robe istočnjačkog porijekla. Kako objašnjava, zbog toga se dešava da dio robe u jednom kamionu uvozi firma za koju je nadležan jedan špediterski centar, a za drugi dio drugi centar.

"Baš kad je uvedena ta odluka imali smo slučaj da smo kamion prvo morali slati u Tuzlu da bi ocarinili taj dio robe, a onda je isti kamion morao ići u Mostar. Takve situacije imamo svakodnevno", žali se Kovačević-Osmićeva.

Ističe da ima razumijevanja za naredbu o uvozu polovnih vozila jer da postoji velika opasnost od zloupotreba, ali ne razumije zašto se to isto mora primijeniti i na drugu robu.

"Skoro svaki kamion ima nešto kineske robe i zbog toga mora ići u neke udaljene centre. To je stvarno glupo. Ne znam u čemu je prednost recimo banjalučkog od nekog drugog centra? Po čemu su ovi bolji ili pošteniji od ovih drugih? Stvarno ne znam šta time postižu", ističe Kovačević-Osmićeva.