Sukob interesa: Skoro 2.000 funkcionera povezano s NVO-ima koje finansira država

Može li novi Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u Federaciji Bosne i Hercegovine konačno uvesti red u nekontroliranu oblast privatnih interesa javnih zvaničnika.

Transparency International u BiH objavio je da su institucije na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini dodijelile više od 27.000 ugovora o javnim nabavkama firmama koje su svojim donacijama podržale rad političkih stranaka u nekim od izbornih ciklusa od 2018. do danas.

Veza javnih funkcionera s privatnim sektorom

Navode da ukupna vrijednost tih tendera prelazi milijardu konvertibilnih maraka, a najčešće su sklopljeni u oblastima nabavke usluga nadzora alarmnih uređaja i usluga na području sigurnosti, zatim usluga restorana i posluživanja hranom te organizacije obrazovnih seminara.

Menadžer za zagovaranje i javne politike TIBiH Edo Kanlić pojašnjava za Federalnu televiziju da sama brojka ne znači automatsko kršenje zakona, ali ukazuje na duboko problematičan sistem.

"Moramo se ograditi i reći da mi nismo tijelo koje odlučuje o sukobu interesa, ali prema našem razumijevanju važećih propisa nismo uspjeli detektovati 265 osoba koje, po trenutnom zakonu, obnašaju nespojive funkcije", navodi Kanlić.

Ipak, dodaje da su drugi oblici sukoba interesa znatno ozbiljniji i sistemski rašireni, piše FTV.

"Ono što je možda još spornije jeste da, kada gledamo javne funkcionere koji imaju vlasništvo u privatnim kompanijama, skoro 20 posto tih kompanija ima ugovore i tendere sa institucijama koje se finansiraju iz budžeta", upozorava Kanlić.

Prema njegovim riječima, zakon – i stari i novi – jasno prepoznaje i vezu javnih funkcionera s privatnim sektorom i nevladinim organizacijama kao potencijalni izvor sukoba interesa.

"U proteklih pet godina uspjeli smo identifikovati skoro 2.000 javnih funkcionera koji su istovremeno rukovodeći u nevladinim organizacijama koje se finansiraju iz budžeta", ističe on.

19,8 posto izabranih zvaničnika poslovalo sa državom

Iz TI BiH ranije su saopštili da ukrštanje imovinskih kartona političara koji su dostavljeni CIK-u i podataka o javnim nabavkama pokazuje da je 19,8 posto izabranih zvaničnika, koji u imovinskim kartonima navode da su vlasnici privatnih firmi, poslovalo sa državom kroz dobijene tendere. Taj procenat iznosi 36,4 posto kod zvaničnika izabranih 2022., što ukazuje na sistemski problem sukoba interesa koji se produbljuje tokom trajanja mandata.

Jedan od primjera ugovora koji jasno ilustruje ovakvu praksu je slučaj ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlida Hurtića, protiv kojeg je Transparency International u BiH (TIBiH) podnio prijavu zbog sukoba interesa jer je njegova privatna firma dobijala milionske poslove od institucija finansiranih iz budžeta.

Komisija za odlučivanje o sukobu interesa je tek dvije godine nakon prijave utvrdila da je ministar Hurtić bio u sukobu interesa i izrekla sankciju, iako je u međuvremenu njegova firma nastavila indirektno učestvovati u javnim nabavkama kroz druga pravna lica.

Analiza preko 930.000 postupka javnih nabavki u periodu od posljednjih nekoliko godina koju je obavio TI BiH pokazuje da su firme u vlasništvu nekog od izabranih zvaničnika u BiH godini dobile 2.450 ugovora, dok je više od dvije trećine ili 76,9 posto, svih tendera dodijeljeno sklopljeno je direktnim sporazumom sa dobavljačima, odnosno bez mogućnosti nadmetanja i učešća konkurencije.

Najviše donacija partije bilježe upravo u izbornim godinama, dok su firme koje su dobijale tendere zaslužni za oko 10 posto ukupnih donacija strankama. Ovo je samo mali dio sredstava koje stranke prijavljuju, s obzirom na to da su ranija istraživanja TI BiH pokazala da stranke u velikoj mjeri ne prijavljuju donacije.

Ono što je posebno bitno za naglasiti je da su podaci o vlasništvu nad poslovnim subjektima političara ograničeni samo na izabrane zvaničnike koji su dostavili imovinske podatke CIK-u, te da ne uključuju imenovana lica i sve firme nad kojima političari imaju stvarno vlasništvo, prepisujući vlasništvo na treća lica.

U Federaciji BiH vlada potpuna anarhija

Kanlić dodaje da novi zakon ne može sam riješiti sve probleme, niti može zamijeniti rad pravosuđa. "Ovo nije izolirani zakon koji će riješiti sve. On ne abolira pravosuđe, koje bi moralo raditi svoj dio posla kada govorimo o krivičnoj odgovornosti", naglašava Kanlić.

Prema njegovoj ocjeni, u Federaciji BiH trenutno vlada potpuna pravna praznina kada je riječ o sukobu interesa. "Ono što sada imamo u Federaciji jeste potpuna anarhija kada govorimo o sukobu interesa. A ni na državnom nivou situacija nije mnogo bolja", upozorava.