Vjetar puše u prazno

Istočna Hercegovina i podromanijska oblast imaju gotovo pa idealne uslove za proizvodnju električne energije iz snage vjetra, ali ovaj potencijal i zlata vrijedan prirodni resurs još nije adekvatno iskorišten. Upravo zbog toga, po riječima meteorologa Nebojše Kuštrinovića, Republika Srpska gubi mnogo novca jer ne iskorištava potencijal koji je, uz sve ostale prednosti, ekološki prihvatljiv.

"Tvdim da smo u oblasti iskorištavanja obnovljivih izvora energije na samom dnu tabele u Evropi, a pored potencijala vjetra, ne iskorištavamo ni potencijal sunčeve energije. To što mi ne vidimo, već godinama koriste brojne evropske zemlje, poput Češke, Slovačke i Mađarske, koje posjeduju mnogo vjetrenjača, dok kod nas, primjera radi, nema nijedne", kaže Kuštrinović.

On je dodao da je BiH dobila od njemačke vlade "Atlas vjetrova", koji je ključni dokument u ovom slučaju, ali ga treba provjeriti na terenu, što u Srpskoj ide sporo.

Federacija BiH nema namjeru da ostavi neiskorištene vjetrove koji duvaju preko njene teritorije, pa su već počeli izgradnju prve vjetroelektrane kod Tomislavgrada.

Prema studiji, koju je radila Elektroprivreda RS, u Srpskoj postoji 13 perspektivnih lokacija na kojima bi se mogle izgraditi vjetroelektrane razičite snage.

"Uzimajući sve lokacije u obzir i kombinujući izračunate podatke o proizvodnji, ukupna godišnja proizvodnja na posmatranim lokacijama procjenjuje se na oko 1,22 TWh. Ovu procjenu treba posmatrati strogo indikativnom, jer je za kvalitetnije procjene s manjom nesigurnošću potrebno sprovesti detaljnu analizu mjerenih podataka vjetra, odnosno napraviti studije vjetra za pojedine lokacije", navedeno je u studiji. Ministarstvu energetike, industrije i rudarstva RS obratio se veliki broj kompanija koje su zainteresovane za istraživanje i korištenje energetskog potencijala vjetra na području Srpske.

- Međutim, Ministarstvo, poučeno problemima u realizaciji projekta malih hidroelektrana, koji su nastali zbog nedovoljne istraženosti, netačnih podataka i nepostojanja adekvatne zakonske regulative, nije dodijelilo koncesiju nijednoj kompaniji - rekao je ministar Željko Kovačević.

On je dodao da je Vlada RS i resorno ministarstvo odlučili da se, do donošenja potrebne zakonske regulative, prvo obavi istraživanje energetskog potencijala vjetra na području cijele Srpske, a nakon toga odrede lokacije za izgradnju parkova vjetrenjača. Kovačević je istakao da je Studija o korištenju vjetropotencijala u Srpskoj kandidovana na međudržavnim pregovorima s njemačkom vladom, koja je prihvatila da iz donatorskih sredstava, preko Njemačke banke za obnovu i razvoj, KfW, finansira izradu.

"Nakon obavljenih analiza od strane njemačkih predstavnika, odlučeno je da će se mjerni stubovi postaviti na šest lokacija. U toku je izbor konsultanta koji će postaviti mjerne stubove i obaviti mjerenja u narednih godinu dana. Nakon mjerenja biće omogućeno investiranje u vjetroelektrane u skadu sa ciljevima definisanim Uredbom o proizvodnji i potrošnji električne energije iz obnovljivih izvora", kazao je Kovačević. On je istakao da je Vlada RS usvojila Uredbu o proizvodnji i potrošnji električne energije iz obnovljivih izvora, kojom je definisano da će se proizvodnja u vjetroelektranama podsticati u ukupnoj količini od 200 GWh, instalisane snage 100 MW, do 2020.godine.

Miroslav Tešić, direktor preduzeća "Turbina" iz Kotor Varoša, koje proizvodi vertikalne turbine za proizvodnju električne energije iz snage vjetra, smatra da je ovakav način iskorištavanja prirodnih resursa ulaganje u budućnost.

"S tehnologijom koju posjedujemo ovaj način iskorištavanja snage vjetra može donijeti značajne prihode", kaže Tešić. On je dodao da stepen iskorištenja obnovljivih izvora energije zavisi i od ekonomske moći države i mogućnosti ulaganja u ovu oblast.