Nacrt strategije razvoja energetike RS do 2030. godine: HES Srednja Drina među prioritetima

Novi Nacrt strategije razvoja energetike RS do 2030. godine, koji je usvojila Vlada RS, uobzirio je potrebu reorganizacije "Elektroprivrede RS" i među prioritetne objekte za izgradnju uvrstio hidroenergetski sistem Srednja Drina.

Željko Kovačević, ministar industrije, energetike i rudarstva RS, to je naveo kao neke od ključnih izmjena u novom Nacrtu strategije razvoja energetike RS do 2030. u odnosu na prošli dokument koji je Vlada RS usvojila prije godinu i po dana.

"Smatramo da su objekti Srednje Drine veoma interesantni za razvoj energetskog sektora i da imamo vrlo kvalitetne strateške partnere", rekao je Kovačević.

Elektroprivrede RS i Srbije i italijanska kompanija "Seci Energie" u septembru ove godine potpisale su preliminarni sporazum o uspostavljanju strateškog partnerstva radi realizacije projekta Srednja Drina putem zajedničkog ulaganja u vrijednosti od 870 miliona evra. Projekat predviđa izgradnju tri hidroelektrane - Dubrava, Tegare i Rogačica ukupne instalisane snage 320 megavata.

Pored toga, u novom dokumentu je, prema riječima Kovačevića, utvrđeno više scenarija razvoja energetike RS, zatim naznačeno da se neće ulaziti u privatizaciju postojećih elektroenergetskih objekata, te precizirani rokovi izgradnje novih objekata.

Kao jedan od tih objekata naveo je hidroelektranu Dabar, prvog u redu postrojenja u velikom hidroenergetskom projektu "Gornji Horizonti". Predviđena instalisana snaga HE Dabar, zajedničkog vlasništva Hidroelektrana na Trebišnjici i "Elektroprivrede RS", iznosi 159 megavata uz planiranu investiciju od 180 miliona evra.

Na pitanje zbog čega se donosio novi Nacrt strategije razvoja energetike RS do 2030. s obzirom na to da je prethodna već usvojena u Narodnoj skupštini, resorni ministar je rekao da su na to bili prinuđeni kako bi ispoštovali interne akte republičkog parlamenta. Naime, kako je kazao, od usvajanja prošlog nacrta do sačinjavanja prijedloga strategije, uključujući i javnu raspravu, proteklo je više od šest mjeseci predviđenih Statutom Skupštine RS zbog čega se moralo pristupiti izradi novog dokumenta.

"To se desilo iz razloga što smo htjeli da napravimo kvalitetnu strategiju i uvažimo prijedloge iz javnih rasprava. Smatramo da je ovo obiman posao koji zahtijeva mnogo pažnje i stručnosti. Bolje je izgubiti mjesec dana i krenuti novom procedurom, ali da dobijemo kvalitetnu strategiju razvoja energetike RS koja će biti sprovodiva", istakao je Kovačević.

On je izrazio očekivanje da, upravo zbog već ugrađenih primjedaba iz javnih rasprava u novi nacrt strategije, poslanici Narodne skupštine neće imati većih sugestija na taj dokument, kako bi vrlo brzo mogli pristupiti izradi prijedloga radi njegovog konačnog usvajanja u entitetskom parlamentu.