Rudnici pod pritiskom tržišnih poremećaja

Rudarstvo u RS prošle godine je generalno ostvarilo značajne pomake u proizvodnji i izvozu, ali bi aktuelni tržišni poremećaji ove godine mogli ugroziti velike domaće kapacitete uključene u vađenje i preradu obojenih metala.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, rudnici u RS su lani povećali produkciju za 18,2 odsto, dok je godišnji izvoz ruda i kamena skočio za čak 62,5 odsto, sa 48 miliona na 78 miliona KM.

Na dobre prošlogodišnje proizvodne rezultate sektora uticao je natprosječan iskop uglja u državnim rudnicima u Ugljeviku i Gacku za potrebe proizvodnje struje u termoelektranama. Rudnik u ugljevičkom kopu Bogutovo Selo u 2011. ostvario je rekordnu proizvodnju veću od dva miliona tona uglja, dok je u Gacku premašena produkcija od 2,2 miliona tona uglja.

Pero Ćorić, sekretar Udruženja metalurgije i prerade metala pri Privrednoj komori RS, ukazuje da su lanjski odlični rezultati rudnika uglja u okviru sistema "Elektroprivrede RS" praktično bili iznuđeni.

"Loša hidrološka situacija je prošle godine smanjila proizvodnju električne energije u hidroelektranama, tako da su rudnici i termoelektrane u Ugljeviku i Gacku bili prinuđeni da rade punim kapacitetom kako bi se ublažila teška elektroenergetska situacija u RS", kazao je Ćorić.

On ističe da su rudnici željezne rude "ArcelorMittal Prijedor", uprkos dvomjesečnim problemima s isporukama zbog štrajka mašinovođa, ostvarili vrlo dobre poslovne i izvozne rezultate. Ćorić ocjenjuje da ta kompanija ima prostora za dalji napredak ukoliko bi joj Vlada RS prodala državni kapital Rudnika željezne rude Ljubija, u kojima je planirano aktiviranje još dva kopa.

Značajan doprinos oporavku rudarskog sektora koji je 2008. i 2009. godine bio snažno pogođen globalnom recesijom, kako navode u granskom udruženju, dali su i Rudnik lignita u Stanarima, koji vrši isporuke za toplane, te djelimično oživljavanje kopova u privatizovanom Novom rudniku mrkog uglja u Miljevini, kod Foče.

"Problemi za rudnike mogu se javiti ukoliko se smanji potražnja, a svjedoci smo da se redukuju prerađivački kapaciteti u regionu i Evropi. Zadnji primjer je izlazak Amerikanaca iz željezare u Smederevu, koja se vratila pod okrilje države Srbije. Srećom, kompanija `ArcelorMittal` ima dosta široku mrežu željezara, pa ako zataji jedan kapacitet, ruda iz Ljubije se može usmjeriti na drugu stranu", ističe Ćorić.

Posrtanje prerađivačkih kapaciteta upravo brine i menadžment kompanije "Boksit" iz Milića, koji je sa Fabrikom glinice "Birač" krajem prošle godine sklopio ugovor o isporuci rude boksita za 2012. u količini od 400.000 tona.

Međutim, izraženi pad cijene glinice i aluminijuma na svjetskom tržištu i istovremeno poskupljenje zemnog gasa, kao energenta, pogoršao je finansijsku situaciju u zvorničkoj fabrici, zbog čega trpi i "Boksit", koji je sa isporukama rude stoprocentno usmjeren na Zvornik.

"Iako smo ugovor sklopili na fiksnu cijenu, ne vezujući ga za kretanje cijene aluminijuma i kurs dolara, `Birač` je zapao u objektivne probleme s obrtnim sredstvima i nije u stanju da redovno plaća dobavljače. Kako bi smanjili troškove energenata, oni su kod Investiciono-razvojne banke RS kandidovali kreditni projekat prelaska sa gasa na čvrsto pogonsko gorivo - ugalj i imamo obećanje premijera RS Aleksandra Džombića da će im se izaći u susret", kazao je Rajko Dukić, predsjednik kompanije "Boksit".

On naglašava da je čitava jedna regija u RS oslonjena na poslovanje "Birča" i "Boksita", koji zapošljavanju 2.000 radnika, zbog čega ocjenjuje pogubnim svako odugovlačenje s odobravanjem kreditnih sredstava.