ISO certifikati u svijetu i u BiH

U svijetu trenutno ima oko 200 država (193 članice UN-a). Prosječno jedna država ima oko 8.000 certifikata. Postavlja se opravdano pitanje gdje je tu Bosna i Hercegovina, odnosno njeni privredni i drugi subjekti. Prema posljednjim podacima kojima raspolaže Vanjskotrgovinska komora BiH u Bosni i Hercegovini trenutno ima oko 1.400 certifikata. Od toga, certifikati ISO 9001 su zastupljeni preko 90%, dok su certifikati ISO 14001 i BS OHSAS 18001, kao ključni u okolinskom upravljanju i zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu, minorno zastupljeni. Nadležni državni organi trebaju posvetiti veću pažnju i brigu za brže usvajanje evropskih direktiva i harmoniziranje našeg zakonodavstva. Također, treba obezbijediti kontinuiranu i proceduralno jednostavnu finansijsku podršku firmama za pripremu i uvođenje pojedinih certifikata.

Vlade entiteta, preko resornih ministarstava kao i vlade kantona mogu pružiti veliku podršku u ovoj oblasti, a kao primjer treba da posluže Zeničko-dobojski kanton, Tuzlanski kanton i neka federalna ministarstva, koji to rade već nekoliko godina. Slične aktivnosti se vode i u RS.

Finansijska pomoć i edukacija

Kod velikog broja firmi je u potpunosti ovladala profesionalna opredijeljenost opravdanosti i potrebe za pojedinim certifikatima, ali prepreka je u većini slučajeva finansijske prirode. Također, na raspolaganju su pretpristupni i pristupni fondovi EU koji raspolažu dovoljnim sredstvima, ali koja nažalost nisu iskorištena u dovoljnom obimu.

Zbog toga je neophodan veći angažman državnih institucija, ali i kompanija i nevladinih organizacija. Posebnu pohvalu vrijednu pažnje zaslužuje pomoć koju niz godina pružaju: Evropska komisija, EBRD, EB, USAID, SIDA, SDC, GIZ i druge državne agencije za pomoć i unapređenje razvoja BiH.

Vrlo bitna karika u ovom lancu je i kontinuirana edukacija kadrova: internih auditora, predstavnika rukovodstva, menadžera i auditora. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine putem Instituta za edukaciju – ECOS nastoji da popuni ovu prazninu tako što već duži niz godina organizira edukaciju u Školi kvaliteta – TÜV Akademie. Značajnu ulogu u ovome imaju i mediji koji bi trebali da vode stalnu kampanju o potrebi i opravdanosti pojedinih certificiranja. Neophodno je propagirati novu proizvodnu filozofiju i potrebu za stalnim učenjem i unapređenjem, koje će nam omogućiti da hvatamo korak sa globalnim tržištem. Primjere dobre prakse treba prezentirati javnosti jer je u nekim menadžerskim krugovima u BiH još uvijek prisutna krilatica: "Šta će to meni?“

Potreba za certifikatom sve izraženija

U narednom periodu, kako se budemo približavali članstvu u EU, sve će veća biti potreba za certificiranjem, kako proizvodnih tako i uslužnih firmi. Treba biti oprezan da se tada, kao u nekim sličnim situacijama, ne bude robovalo sistemu "daj šta daš, pošto po to". Praksa pokazuje da je za dobro organizovanu firmu i uz dobro organizovane konsultacije potrebno nekoliko mjeseci intenzivnog rada, a za složenije procese i više od jedne godine da bi se dobio certifikat. Time se mora potvrditi da su u bh. privredne subjekte uvedeni novi standardi, koji važe na probirljivom evropskom i svjetskom tržištu, a ne samo da se posjeduje papir, što nije rijedak slučaj.

Također, u svijetu je prisutan trend da je sve više firmikojeimaju dva i više standarda u primjeni. Firme uvode integrirane sisteme koji se sastoje od baznog standarda ISO 9001, ISO 14001 i BS OHSAS 18001 ili ISO 9001, ISO 14001, HCCP ili ISO 9001, ISO 14001 i FsC CoC, isl. Ono što ohrabruje je da pojedine naše firme koje su imale jedan certifikat slijede ovu praksu i sve više je onih koji imaju dva i više uvedenih standarda. U narednom periodu očekivati je da ćemo sve više odgovornosti imati za očuvanje okoline i zdravlja zaposlenih i sigurnost na radu, što je posebno u više direktiva EU eksplicitno potencirano kao posebna obaveza poslodavaca.

U tom smislu firme čija je djelatnost takve prirode da se pojavljuju opasni aspekti i ugrožava okolina, zdravlje i sigurnost ljudi (kao što je u preradi metala, šumarstvu, preradi drveta, građevinarstvu, proizvodnji građevinskih proizvoda i poluproizvoda, kamenolomima, seperacijama za proizvodnju betonskih i asfaltnih frakcija, rudarstvu, elektroindustriji, tekstilnoj, hemijskoj, kožarskoj, obućarskoj, grafičkojisličnimdjelatnostima) bit će u većoj obavezi da poduzimaju mjere i aktivnosti da svojom djelatnošću ne ugrožavaju okolinu, da svoje aspekte drže pod kontrolom i da upravljaju svojim procesima i rizicima koji neće ugrožavati zdravlje i sigurnost ljudi. Za kratko vrijeme naše zakonodavstvo će u tom smislu biti harmonizirano sa direktivama EU koje ovu oblast detaljno propisuju.

Nijedna firma neće moći zakonski raditi be zprocjene rizika za svako radno mjesto u odnosu na opasnosti koje su prisutne na tom radnom mjestu i koje su mjere poduzete da se zaštiti okolina, zdravlje i sigurnost ljudi. Nadamo se da ćemo u ovom smislu slijediti dobre prakse koje su prisutne kod drugih i da će naši proizvodi i usluge biti konkurentni na probirljivom tržištu, uz očuvanje okoline, zdravlja i sigurnosti ljudi.