Golić: Opasnost od prljavih ekologija u RS-u svedena na minimum

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske (RS) izmjenama i dopunama Zakona o uređenju prostora i građenju pokušat će riješiti problem bespravne gradnje u RS, a brojnim aktivnostima nastoji da što uspješnije zaštiti prirodne resurse koji pripadaju i budućim generacijama.

Opća je nepoznanica koliko je nelegalno izgrađenih objekata u RS, ali u nadležnom ministarstvu kalkulišu s procjenom od preko 80.000 bespravno sagrađenih objekata.

"Bojimo se, međutim, da taj broj nije konačan iako je i u tim dimenzijama posljedica značajna po devastaciju prostora. Prema odredbama Zakona o uređenju prostora i građenju, legalizacija bespravno sagrađenih objekata je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave i sve su bile dužne da donesu odluku o legalizaciji u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, dakle, do kraja 2010. godine", kaže u razgovoru za Fenu ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Srebrenka Golić.

Odluke o legalizaciji objekata donijete su u 57 općina, odnosno, u šest nisu. Vlasnici bespravno izgrađenih objekata imali su mogućnost da zahtjev za legalizaciju podnesu u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovih odluka. U suprotnom, Zakonom je predviđeno da bespravni graditelj, koji ne podnese zahtjev za legalizaciju u predviđenom roku, gubi mogućnost naknadne legalizacije.

"Međutim, lokalnim zajednicama, prepuštene su i odluke o uslovima legalizacije tako da i u toj oblasti vlada veliko šarenilo. Uz sve to i ekonomska kriza uslovila je da značajan broj vlasnika bespravno sagrađenih objekata nije ni mogao podnijeti zahtjev, tako da ćemo morati naći načine kako da ovaj problem riješimo", najavljuje Golić.

Zbog „mršavih“ rezultata u ovoj oblasti Ministarstvo će kroz Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju prostora i građenju, čije je usvajanje planirano za posljednji kvartal ove godine, nastojati da konačno riješi problem bespravne izgradnje i legalizacije objekata.

"Zbog brojnih manjkavosti, planiramo da novim zakonskim rješenjima dodatno olakšamo procedure i uklonimo brojne administrativne barijere da bi se stvorio pravni osnov po kome bi se bespravna gradnja sanirala na jedinstven način na teritoriji RS-a i dodatno stimulirao rast građevinarstva kao privredne grane", kaže Golić.

U tom kontekstu kamen spoticanja su i neažurne zemljišne knjige koje su problem ovog resora iako on nema nikakvu nadležnost u radu Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.

Međutim, imovinsko-pravni odnosi prvi su preduslov za rješavanje zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole. Ministrica Golić podsjeća i na nemarnost građana, jer se imovina često vodi na osobama koje odavno nisu među živima.

"Ne želim da ikog napadam ili branim, ali i kao ministru i kao građaninu mi je interes da se zemljišne knjige ažuriraju na dnevnoj bazi što bi pospješilo i proceduru izdavanja građevinskih dozvola što je, opet značajno i u kontekstu investicija, ali ne mogu odgovoriti na pitanje kada će se to desiti jer je Geodetska uprava samostalna u svom radu", ističe Golić.

Ona tvrdi da je Ministarstvo, donošenjem propisa iz oblasti zaštite životne sredine i kontinuiranim aktivnostima na usklađivanju domaćeg zakonodavstva s evropskim direktivama, opasnost od deponovanja prljavih tehnologija u RS svelo na minimum, uz obavezu inspekcijskih organa da redovno vrše nadzor primjene ovih propisa, posebno kod privrednih subjekata koji su registrovani kao potencijalni zagađivači.

U slučaju Rafinerije nafte u Brodu, Ministarstvo je krajem prošle godine ovom preduzeću izdalo ekološku dozvolu u kojoj su propisani visoki standardi koje se moraju poštovati i rokovi u kojima obaveze moraju biti realizovane.

"U Rafineriju u Brodu uložena su ogromna sredstva upravo u segmentima koji se odnose na zaštitu životne sredine i sprečavanje zagađenja i što je još važnije, redovnim kontrolama je ustanovljeno da se propisani uslovi poštuju, a u poslovnim planovima su značajna ulaganja u zaštitu životne sredine", navodi resorna ministrica u razgovoru za Fenu.

Na nedavnom sastanku u Slavonskom Brodu, koji su ministar za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose u Vijeću ministara BiH Mirko Šarović i ona imali s hrvatskom ministricom za zaštitu životne sredine Mirelom Holi i ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom, i na kojem su bili prisutni i predstavnici Rafinerije, prezentirane su obaveze koje je preuzela Rafinerija, a propisane su ekološkom dozvolom.

"Hrvatske zvaničnike smo informirali da je planirano da se u modernizaciju Rafinerije do 2015.godine uloži oko 500 miliona eura, od čega 100 miliona u zaštitu životne sredine i implementaciju visokih ekoloških standarda", kaže Golić i napominje da je dogovoreno da se tokom ove godine instaliraju mjerne stanice za mjerenje kvaliteta vazduha u blizini Rafinerije u Brodu, te realizira `mapa puta` u rješavanju problema onečišćenja.

Sve će to nadzirati zajednička radnu grupu koja će se baviti poslovima usklađivanja ekoloških standarda na području Broda i Slavonskog Broda. Golić naglašava da će radna grupa ovih dana početi sa radom i da je direktor Rafinerije nafte Brod Sergej Kraščuk bezrezervno prihvatio sve zaključke koji se odnose na ovu kompaniju i dao garancije da će u potpunosti ispuniti svoje obaveze u propisanim rokovima.

Ministrica naglašava da je resor kojim rukovodi zakonskim i strateškim aktima propisao visoke standarde za očuvanje svih elemenata životne sredine, dakle, prirode, vode, vazduha, zemljišta, kao i svih drugih segmenata.

Nastoji se podići stepen svijesti javnosti o značaju očuvanja zdrave životne sredine ali, uprkos svemu, problem s devastacijom rezervata Bardača je eskalirao.

"Očekujemo da će Vlada na jednoj od narednih sjednica donijeti odluku da se ovo područje stavi pod prethodnu zaštitu koja će se proglasiti za period od dvije godine, koliko je, prema mišljenju stručnjaka, potrebno da se izvrši rehabilitacija i sprovede postupak proglašenja zaštićenim područjem po međunarodnim uslovima", kaže resorna ministrica i podsjeća da je BiH, a samim tim i Republika Srpska, potpisala i ratificirala Ramsarsku konvenciju o močvarama od međunarodne važnosti, kojom je Bardača proglašena zaštićenim, ramsarskim, područjem, s oko 3.500 hektara površine.

To podrazumijeva da se ovo područje zaštiti od degradacije koja je nastala isušivanjem ribnjaka, a Ramsarska konvencija obavezuje države potpisnice da spriječe isušivanje močvarnih staništa upravo zbog bogatstva vrsta i funkcije koju imaju u ekološkom lancu.

"Na sastanku sa predstavnicima Svjetskog fonda za zaštitu prirode iskazan je veliki interes za ovaj rezervat i od njih očekujemo podršku na rehabilitaciji i zaštiti Bardače. Mi smo se obratili svim institucijama nadležnim za ovo područje, da bi zaustavili dalji degradaciju i spriječili pretvaranja namjene zemljišta, a sa inspekcijskim organima nastojimo da zaustavimo dalju devastaciju Bardače", naglašava ministrica Golić.

Ona upozorava na činjenicu da je ekološka svijest kod nas na prilično niskom nivou.

"Ministarstvo će učiniti sve da svojim aktivnostima to promijeni da bi se uspješnije zaštitili resursi koji pripadaju i budućim generacijama", zaključila je u današnejm razgovoru za Fenu ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Srebrenka Golić.

Dan planete Zemlje obilježava je jučer u više od 150 zemalja svijeta, a ovogodišnja kampanja nosi naziv ``Zaštitimo naš dom - planetu Zemlju``.