
04.04.2012 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: Dnevni list

Stotine tisuća radnika u Bosni i Hercegovini radi bez
uplaćenih doprinosa, prava na zdravstvenu zaštitu ili mirovinu nakon
radnog vijeka, a država gubi milijarde maraka po toj osnovi.
Prema
grubim podacima s kojima raspolažu entitetski zavodi za mirovinsko
osiguranje, agencije za statistiku i gospodarske komore u BiH, više od
250.000 ljudi radi ili je radilo bez doprinosa i mogućnosti da, bez
obzira na mukotrpan rad, ostvari pravo na poštenu mirovinu.
Iz
Federalnog zavoda MIO/PIO kazali su nam kako potražuju 1,099.294.135
maraka za neuplaćene doprinose. Nakon provedenog popisa i prijava
građana o neuvezanom radnom stažu iz zavoda su iznijeli podatak kako u
Federaciji nije uvezano oko 750.000 godina radnog staža i kako zavodu
novac za doprinose duguje 17.588 građana i 807 tvrtki. Ta dugovanja
gospodarskih subjekata ostvarena su od 1996. do 2010. godine.
Iz Zavoda kažu kako ova svota najvjerojatnije nije konačna jer javni poziv za prijavu neuvezanog staža nije bio obvezan, te da je svota sigurno veća. S neuplaćenim doprinosima problem imaju i u Republici Srpskoj, čiji Fond PIO, po zadnjim podacima za neuplaćene doprinose za plaće radnika, potražuje oko 272 milijuna maraka. Glasnogovornik Fonda Tihomir Joksimović kazao je za Dnevni list da nitko još nema konkretan podatak o koliko se radnika radi, ali da su u pitanju tisuće radnika koji nemaju uvezan staž i koji, ako se Vlada ne pobrine za njih, nikada neće doći do prava.
I RS u problemima
Prema nekim informacijama, brojka se kreće od 5 do 8 tisuća radnika u RS-u koji imaju problem s neuplaćenim doprinosima iz ranijeg razdoblja. Joksimović naglašava i to da je također na stotine poduzeća koja po ovoj osnovi duguju Fondu, te da bi oni bili zadovoljni kada bi im se uplatila barem polovica dugovanja od 272 milijuna jer su to sredstva za isplatu četiri mjesečne mirovine u RS-u. Joksimović naglašava i to da će RS, ali i Federacija, teško do nenaplaćenog novca jer većina poduzeća koja duguju za doprinose više ne postoji ili su u procesu likvidacije i stečaja, te od njih nije moguće naplatiti doprinose.
Prema podacima iz RS-a, jednoj trećini radnika u RS-u
ne isplaćuju se uopće doprinosi, te otprilike isti broj radnika prima
neredovito plaću ili je uopće ne prima. Iz Fonda RS-a kažu kako su
izmjene i dopune Zakona o doprinosima definirale da obveza uplate
doprinosa nastaje u trenutku isplate plaće, ali da je dio poslodavaca
plaće nakon toga radnicima isplaćivao na crno i tako izbjegao obvezu
uplate doprinosa.
Rad na crno
Problem s
neuplaćenim doprinosima nemaju samo spomenuti radnici, već i oko 240.000
radnika koji trenutačno u BiH rade na crno. Od tog broja polovica su
mladi koji imaju i po deset godina radnog iskustva, a niti jedan dan
uplaćenog radnog staža. Od navedene brojke oko 150.000 radnika radi na
crno na području Federacije, dok oko 80.000 ljudi radi bez ikakvih prava
u RS-u. O lošoj situaciji u oblasti rada i doprinosa prije mjesec dana
oglasila se i Svjetska banka u čijem izvješću stoji kako sve više ljudi u
BiH radi na crno zbog visokih poreza i doprinosa na plaće.
Oni procjenjuju da BiH na taj način godišnje gubi oko 250 milijuna maraka, koje bi trebale ići u mirovinske i zdravstvene fondove, kao i socijalne programe. Iz Svjetske banke naglašavaju i to kako su porezi i doprinosi na plaće u BiH visoki, te da oni u FBiH iznose 41,5, a u RS-u 33 posto bruto plaće. Za poslodavce i sindikate jedan od rješenja za smanjivanje sive ekonomije i povećanje broja prijavljenih radnika jest upravo smanjivanje poreza.
Pored ovoga prijedloga iz federalne Gospodarske
komore u nekoliko navrata su predlagali da se zdravstveno osiguranje
odvoji od Zavoda za zapošljavanje kako bi se dobila prava slika o
nezaposlenosti. Ipak, iz institucija koje se bave ovom problematikom
naglašavaju kako je potrebno sustavno riješiti problem na državnoj
razini, jer je on mnogo širi i kompliciraniji od same uplate nekoliko
milijuna maraka duga.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.