"Analiza razvoja organizacija civilnog društva u BiH za 2011. godinu pokazala je da ne postoji nikakav pomak u odnosu na 2010. godinu, štaviše razvoj i održivost civilnog društva prilično stagnira u BiH u zadnje četiri godine", ocijenila je danas za Fenu Aldina Džebo iz ACIPS-a, jedna od koautorica Indexa održivosti civilnog društva, čije je 15. izdanje predstavljeno danas u Sarajevu.
Index je alat koji Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) koristi kako bi pratio napredak organizacija civilnog društva u državama centralne i istočne Evrope i Evroazije. Ovo 15. izdanje Indexa obuhvatilo je 29 država, a ispituje se sveukupno poticajno okruženje za rad organizacija civilnog društva. Posebni fokus se stavlja na pravno okruženje, organizacijske kapacitete, finansijsku održivost, zagovaranje, pružanje usluga, infrastrukturu i javni imidž.
"Svaka od ovih dimenzija ocjenjuje se na skali od jedan do sedam, gdje je jedan najviši stepen razvoja, a sedam najniži. BiH je u 2011. godini dobila ocjenu 3,7, što predstavlja srednju konsolidaciju tranzicije civilnog društva", kazala je ona.
Džebo naglašava da su određeni pomaci zabilježeni u domenu zagovaračkih moći i javnog imidža, jer civilno društvo polako postaje prepoznatljivo kod šire bh. javnosti. Najlošija stavka se odnosi na finansijsku održivost, zbog čega su bh. civilna društva još uvijek jako ovisna o donatorskim sredstvima, posebno međunarodnim. Ne postoje razvijene strategije kada su u pitanju lični izvori finansiranja ovih organizacija.
Rezidentna savjetnica TACSO projekta u BiH Slavica Drašković naglasila je za Fenu da TACSO radi tehničku asistenciju organizacijama civilnog društva uz finansiranje EU.
"Učestvovali smo u ovoj analizi i zaključak je da u BiH postoji relativna stagnacija razvoja civilnog društva u odnosu na prošlu godinu. Naša je zemlja otprilike na sredini, zajedno s ostalim zemljama južnog bloka - Albanijom, Hrvatskom, Bugarskom, Makedonijom, Crnom Gorom, Rumunijom i Srbijom", istaknula je ona.
Najveće izazove za BiH kada je riječ o civilnom društvu Drašković vidi u uspostavi saradnje za učešće u programiranju IPA sredstava za sektorsko organiziranje, zatim menadžment upravljanju mrežama, odgovornosti prema članovima organizacija i mreža, dok velikim izazovom ocjenjuje i kapacitete za javno zagovaranje velikih članskih organizacija i saveza.
Od 29 država koje su obuhvaćene analizom Indexa, po razvoju organizacija civilnog društva na prvom mjestu je Estonija, a na zadnjem Uzbekistan.
