
04.07.2013 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: Dnevni list
Nema govora da će stope doprinosa za mirovinsko-invalidsko osiguranje biti povećane, kazao je za Dnevni list federalni ministar financija Ante Krajina.
Nema govora da će stope doprinosa za mirovinsko-invalidsko osiguranje biti povećane, kazao je za Dnevni list federalni ministar financija Ante Krajina. Iznenađen je izjavom ravnatelja Zavoda MIO/PIO FBiH Zijada Krnjića koji je izjavio da se kroz izmjene Zakona o MIO/PIO radi na povećanju stope doprinosa jer je to, prema Krnjićevim riječima, jedini način da povećaju mirovine.
Krajina dodaje kako ministarstvo ispituje sve moguće načine kako bi smanjilo stope, a nikako kako ih povećati. Uskoro bi se, kada su u pitanju umanjenja nameta, mogli očekivati i konkretni pomaci, a sve se radi s ciljem rasterećenja gospodarstva koje se nalazi u jako lošoj situaciji. Bilo kakvo povećanje nameta neće proći u Ministarstvu financija, potvrdio je Krajina.
"Povećanje stope o kojem priča ravnatelj Krnjić, po mom mišljenju, samo je nastojanje skretanja pozornosti s afere oko imenovanja ravnatelja i zamjenika ravnatelja županijskih administrativnih službi", kazao je Krajina.
Krnjićev prijedlog zaprepastio je cjelokupnu javnost. Brojni gospodarstvenici s kojima smo razgovarali doslovno su kazali kako se tresu od pomisli na Krnjićeve izjave. Ovakvu izjavu može dati samo onaj tko se financira iz proračuna, smatra Safudin Čengić, predsjednik UO-a Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo, dodajući da je nedopustivo bilo kakvo povećanje.
"Ti ljudi sebi za obvezu nisu dali analizirati uzroke zbog čega nedostaje novca, a nisu analizirali ni svoje troškove, kao ni uzeli u obzir da država mora sivu ekonomiju, koja “zapošljava” 25 posto ljudi, sankcionirati. Najlakše je udariti po povećanjima i namiriti od poštenog naroda novac koji nedostaje", mišljenja je Čengić. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Ismet Bajramović govoreći o ovoj problematici priča kako je i sada jako loša situacija o čemu svjedoči i informacija da postoji problem i u državnim tvrtkama da se skupe novci za bruto plaće zbog čega se isplaćuju neto plaće i onda kazne zbog kašnjenja s isplatom doprinosa.
"Nažalost, najlakše je uvesti poreze i stope na doprinose, a ne bih se iznenadio ni da se sada poveća PDV umjesto da se ganjaju oni koji ne plaćaju ništa", kaže Bajramović dodajući da se ništa ne radi na rasterećenju gospodarstva. On pojašnjava kako se ovakvo što bez sindikata ne može uraditi te da sigurno to neće proći. Sindikat zagovara uvođenje reda na tržištu rada kroz usvajanje zakona o prekršajima.
Ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH) Igor Gavran zatečen je tvrdnjom iz Zavoda MIO/PIO da su doprinosi u BiH najniži u odnosu na okruženje kada se zna da se oko dvije trećine, odnosno oko 67 posto od iznosa plaće, izdvaja za razne doprinose.
"Svaki poslodavac, da bi legalno isplatio sve obveze za radnika, može platiti još jednog za novac koji da za doprinose. To je razlog zbog čega imamo veliku stopu sive ekonomije. Povećano prikupljanje doprinosa radi povećanja mirovina je potrebno, ali ne na način da se povećaju nameti i smanje plaće", kaže Gavran. Pojašnjava da se vrlo često događa da se ogromna dugovanja javnih kompanija za doprinose opraštaju i da se ne radi dovoljno na naplati dugovanja od poduzeća koja obveze ne izmiruju redovito. Mišljenja je kako mirovinski sustav zahtjeva sustavnu reformu, ali nikako i nikada u smislu povećanja doprinosa jer su jedan od najvećih razloga za spor ekonomski rast upravo visoka opterećenja.
"Ovakav potez bi utjecao negativno na sve. Neki poslodavci bi pribjegli povećanju davanja da ne bi kažnjavali djelatnike, ali bi onda bili u gubitku. Neki bi sav teret prebacili na radnike i onda bi dobili nezadovoljne ljude koji rade manje…mnogi bi odjavili zaposlene…smanjila bi se potrošnja…ne vidim nijedan pozitivan efekt osim toga da bi se kratkoročno povećale mirovine. Država, ako želi nanijeti nepopravljivu štetu svom gospodarstvu, i ono što je najgore, neka poveća opterećenja", poručuje Gavran.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.