Krem-banana umjesto kusura
Trgovci u BiH često pokušavaju kupcima umjesto kusura da "utrape" robu, kao što su krem-banane, lizala, kutije šibica, žvake i slični artikli. Na to su ukazali potrošači, koji smatraju da je ovakav vid poslovanja nekorektan.
Trgovci u BiH često pokušavaju kupcima umjesto kusura da "utrape" robu, kao što su krem-banane, lizala, kutije šibica, žvake i slični artikli.
Na to su nam ukazali potrošači, koji smatraju da je ovakav vid poslovanja nekorektan, jer da im je trebao neki slatkiš koji im nudi prodavac, i sami bi ga tokom obilaska prodavnice stavili u korpu.
Oni kažu da je riječ o nezahvalnoj situaciji, u kojoj treba da "izvažu" da li će prema trgovcima da budu neprijatni ili će, pak, progutati knedlu i uzeti od prodavca ono što im umjesto novca nudi.
Primjera radi, ako dobiju lizalo, njega neće moći da iskoriste kao dio iznosa kada treba da plate kartu u autobusu.
"Nevjerovatno: Kupim prije minut nešto u prodavnici i prodavačica me pita: 'Hoćete li krem-bananu ili kusur? Šta više volite da vam vrate?' Čuj šta volim?! Krem-bananu! Pa ću struju da platim krem-bananama", naveo je jedan Banjalučanin.
Da ovakva pojava nije rijetka, potvrđuju i u udruženjima za zaštitu potrošača, gdje kažu da ta praksa nije dobra i da nije prihvatljiva.
Naglašavaju u tim udruženjima da oni kojima plaćamo robu i usluge umjesto novca ne prihvataju slatkiše i sličnu robu, pa zbog toga ne bi smjeli ni da imaju obrnute navike.
"Uglavnom su na tim malim proizvodima jako visoke marže i tu trgovci imaju zarade. Njima je zato drago prodati te manje proizvode. Mi ostajemo pri tome da je pravo potrošača da traže i dobiju kusur", naglašava Gordana Bulić, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja potrošača BiH.
Pritom ona ističe da je potrošačima novac najpotrebniji, te da se nada da će praksa da se kupcima nudi roba koju nisu tražili - biti što rjeđa.
"Zna se tačno koliki je račun i koliko kusura treba da se vrati. Trgovac treba da ima sitnog novca u bilo koji dio dana. To da se kupcima umjesto kusura vraća roba nije pravilo niti bi smjelo da postane pravilo", ističe Bulićeva.
Bulićeva ujedno kaže da su ovakve pojave česte uglavnom u manjim trgovinama, gdje trgovac poznaje kupce, što se ponekad može i tolerisati, ali ne i kada se često ponavlja.
"Uglavnom se to dešava u radnjama gdje se gaje susjedski i familijarni odnosi. Ljudi nisu zadovoljni što se to ponavlja, ali prelaze preko svega, ne želeći da se zamjere trgovcima", ističe Bulićeva.
Poput nje, i Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS, savjetuje građane da insistiraju da im trgovac kao kusur vrati novac.
"Potrošači treba da odbiju robu i traže kusur. Trgovac je dužan da da kupcu novac, kako to nalaže zakon. Svaki potrošač treba da istraje na poštivanju svojih prava", pojašnjava Petrović.
Trgovci, sa druge strane, priznaju da se dešava da kupcima umjesto novca vrate neku "sitnicu", ali i ističu da to ne čine namjerno, već zbog toga što im ponestane kovanica.
"Toga je oduvijek bilo. Vjerujte, nekada ujutru možete imati mnogo sitnih para, a da ih popodne nemate. I desi se da nemate da vratite 20 feninga, koliko košta krem-banana, ili pet feninga, kolika je cijena šibice", pojašnjava Bogdan Marjanović, predsjednik Asocijacije samostalnih trgovina regije Banjaluka.
Prema njegovim riječima, kupci ne bi trebalo trgovcima da zamjere na ovakvim postupcima.
"To je jako sitan iznos da bi kupci namjerno to činili", podvlači Marjanović.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
