Vlada TK raspravljala o stanju u GIKIL-u: Indijci nisu uložili 45 mil. KM

Indijski GSHL, s kojim je Vlada Tuzlanskog kantona 2003. godine sklopila strateško partnerstvo i dala mu na upravljanje svoj 69-odstotni udio u zajedničkoj kompaniji "Global ispat koksna industrija Lukavac" (GIKIL), nije uložio 45 miliona KM, iako im je rok za investiranje istekao još 2007. godine.

Ustvrdila je to Vlada nakon jučerašnje rasprave o poštivanju ugovora o ulaganju u GIKIL. Indijci su, kako je navedeno, do sada u lukavačko preduzeće investirali tek 32 od planiranih 77 miliona KM. Ugovorom o pristupanju u GIKIL strateški partner se obavezao da će investirati 15 miliona za završetak pete koksne baterije, 50 miliona u obrtna sredstva, te da će preuzeti ranije obaveze lukavačke koksare u iznosu od oko 12,5 miliona KM.

"Nisu unijeli 45 miliona KM za kupovinu uglja za pokretanje proizvodnje, mada je činjenica da je korporativnom garancijom naš partner obezbijedio ugalj. Osim toga, nisu isplatili dva miliona KM duga švicarskoj firmi `Inkometal`. Od GSHL-a smo tražili da ispuni ugovor ili redefinisanje ugovora i upravljanja fabrikom. Oni nam nude da izmire spornih 45 miliona KM putem dobavljača, što je prihvatljivo, ali mi ih uslovljavamo da u paketu riješe i dug od dva miliona KM prema `Inkometalu`", rekao je ministar industrije, energetike i rudarstva Tuzlanskog kantona Sehudin Ograšević.

GSHL je predložio da se dugovanja GIKIL-a prema "Stemcoru", preko kojeg je nabavljan ugalj, registruju kao njihova ulaganja. Iako GSHL nije uložio svjež novac u lukavačku fabriku, Ograšević navodi da je ta ponuda za Vladu prihvatljiva.

Analiza poštivanja ugovora urađena je na zahtjev Skupštine Tuzlanskog kantona, koja se uključila u ovaj problem nakon što su radnici GIKIL-a u dva navrata stupili u štrajk i blokirali izvoz koksa zbog neisplaćenih plata. Poslanici su od Vlade tražili da zaštiti državnu imovinu i uradi analizu ulaganja i svih dešavanja u GIKIL-u, te će o tome raspravljati na posebnoj sjednici Skupštine.

Vlada je predložila da u narednih mjesec dana bude zakazana sjednica Nadzornog odbora GIKIL-a na kojoj bi bio definisan način na koji će indijski partner ispuniti svoje obaveze. Bez obzira na kršenje ugovora, ministar Ograšević smatra da problem mogu prevazići i da GIKIL treba da podrže svi nivoi vlasti u BiH kako ne bi bilo ugroženo oko 1.200 radnika.