Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine nedorečen

Set antikorupcijskih zakona koji je prije nekoliko dana jednoglasno utvrdila Vlada Federacije naišao je na podršku javnosti. Njima bi se trebao stvoriti pravni okvir za obračun sa organizovanim kriminalom i korupcijom. Zvaničnici koji su primali mito, utajivači poreza, perači novca, trebaju biti u strahu. A s njima i svi pošteni građani ove zemlje, koji bi, ukoliko zakon dobije podršku u parlamentu, zbog nečijih interesa mogli ostati bez svoje imovine.

Ko nije pročitao Prijedlog zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine u Federaciji, pohvalit će napore ovog saziva Federalne vlade da se već jednom obračuna s kriminalcima koji se bogate kršeći zakone. Onaj  ko pročita bit će iznenađen. Ovaj zakon možda će omogućiti zapljenu nezakonito stečene imovine, ali će sigurno omogućiti i otimanje pošteno zarađenog.

Tako u članu 5, stav 1. stoji:

Postupak prema odredbama ovog zakona se može voditi prije pokretanja krivičnog postupka, u toku i nakon okončanja krivičnog postupka.

Ovo znači da imovina može biti oduzeta i prije nego je tužilac  donio naredbu o provođenju istrage, dakle, prije nego je i sam siguran da ima dovoljno dokaza za osnov sumnje da je neko uopće počinio krivično djelo. Tako će nekome moći biti oduzeta imovina i ako mu još nije data prilika da dokaže njeno porijeklo.

Član 33. kaže:

Ukoliko se u roku od godinu dana imovina ne proda ona može biti poklonjena ili uništena.

Odluku o tome šta će i kome pokloniti, donosi Vlada Federacije, na prijedlog direktora Agencije za upravljanje oduzetom imovinom. Tog direktora ta ista vlada može smijeniti ukoliko mu ne prihvati izvještaj o radu. Pojednostavljeno rečeno, ukoliko direktor ne predloži, npr., poklanjanje objekta na atraktivnoj lokaciji nekome ko je po mjeri članova Vlade Federacije, vrlo lako bi mogao biti smijenjen. A Federalnoj vladi atraktivni poklonoprimac tako bi mogao besplatno doći do milionski vrijedne imovine. I sve po zakonu.

"Jedini ko donosi odluku o oduzimanju imovine je sud, na prijedlog tužilaštva. Agencija koju mi formiramo ovim zakonom ima samo ulogu upravljanja tom imovinom. Čak postoje i instituti koji su predviđni u zakonu, što je u skladu s evropskim standardima, da se ne mora neko osuditi za određeno krivično djelo da bi mu bila oduzeta imovina za koju on nema dokaza o pribavljanju i o porijeklu te imovine", tvrdi federalni premijer Nermin Nikšić.

U članu 34. stoji:

Agencija može, bez prethodne objave javnog nadmetanja, donijeti odluku o prodaji privremeno oduzetih pokretnih stvari:

a) ako je njihovo čuvanje opasno ili

b) ako prijeti neposredna opasnost od njihovog propadanja ili znatnog gubitka vrijednosti

c) čije vlasništvo se ne može pouzdano utvrditi.

Ovo znači da će Agencija netransparentno moći prodati i ono što je tek privremeno oduzeto, a što bi teoretski, moglo biti vraćeno osobi, ukoliko proces završi oslobađajućom presudom. Agencija bi mogla prodati i ono za što ne zna ni kome pripada i time napr. oštetiti stvarnog vlasnika koji sa krivičnim djelom nema nikakve veze. Čak i pompezno najavljeni federalni USKOK, neće biti ni blizu imenjaku iz Hrvatske, već ispostava Federalne vlade za politički obračun kroz pravosuđe. Naime, tom će federalnom USKOK-u, premijer i dopremijeri moći davati upute za pokretanje istrage.

"Mišljenja sam da se izvršna i zakonodavna vlast ne bi smjela miješati u rad pravosuđa, ali davati upute i sugestije i ukazivati - to je i poželjno i potrebno", smatra dopremijer Jerko Ivanković Lijanović.

Pitanje je samo kakve bi to sugestije uopće mogli davati  članovi aktuelne vlade, kad se u ovom trenutku protiv najmanje dvojice vode krivične istrage u nadležnom tužilaštvu.