
20.01.2014 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: Federalna.ba
Mlinari i pekari u Republici Srpskoj najavljuju poskupljenje brašna i hljeba već u februaru. Cijene bi porasle za 10 do 20 posto. Proizvođači pšenice tvrde da za to nema nikakvog razloga, jer su mlinari pšenicu otkupili jeftino.
Mlinari i pekari u Republici Srpskoj najavljuju poskupljenje brašna i hljeba već u februaru. Cijene bi porasle za 10 do 20 posto. Proizvođači pšenice tvrde da za to nema nikakvog razloga, jer su mlinari pšenicu otkupili jeftino.
Žetvenu sezonu u Republici Srpskoj obilježili su protesti zbog niske otkupne cijene pšenice. Umjesto da stimuliše proizvođače, resorno ministarstvo je novac dalo mlinarima kako bi otkupili domaći rod. No, desilo se suprotno. Mlinari su kupovali jeftinu pšenicu iz starih robnih rezervi Mađarske i Srbije i ucjenjivali domaće proizvođače.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika iz Bijeljine Rade Jovičević ne krije svoje ogorčenje: "Mlinska industrija je najjača grana, jači su od naftaša. Sve im je dozvoljeno - da uvoze pšenicu iz stranih zemalja, da je prevoze kroz BiH u drugu zemlju i da još dobiju podsticaj za to. To je nečuveno!"
Zato su poljoprivrednici tražili da se uskladi cijena hljeba s cijenom pšenice. Poručuju: mi smo ti koji proizvode pšenicu, a oni je samo melju i zarađuju na nama.
Međutim, do usklađivanja cijene nije došlo. Naprotiv, samo šest mjeseci kasnije najavljeno je poskupljenje hljeba i brašna. To je proizvelo novi revolt kod proizvođača. "Uvezli su pšenicu jako lošeg kvaliteta samo da bi poručili da im ne treba naša. Cijena pšenice na svjetskom tržištu raste, te oni sad na osnovu toga podižu cijene brašna", kaže Jovičević.
Novu cijenu hljeba pekari pravdaju poskupljenjem brašna. "Otprilike, svake godine u ovom periodu imamo blagi skok cijene, to smo već navikli apsorbovati u cijeni hljeba, tako da su pripremljena minimalna poskupljenja", kaže Radoslav Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina.
Cijene se, pravdaju u Područnoj privrednoj komori regije Bijeljina, formiraju prema cijenama svjetskog tržišta. "To je berzanska roba i cijene se mijenjaju u skladu s cijenama u svijetu, a ne prema jednoj državi", pojašnjava predsjednik Komore Mihajlo Vidić.
Istina, kod nas se samo cijene usklađuju sa svjetskim, a standard stanovništva i plate su 10 do 20 puta niži.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.